Bosna i Hercegovina prva u regionu dobila oznaku „Bez GMO“

Bosna i Hercegovina je postala prva država u regionu koja je uvela certifikaciju i oznaku „Proizvedeno bez GMO“, rečeno je to danas na press konferenciji povodom završetka implementacije ovog projekta.

0
166

Bosna i Hercegovina je postala prva država u regionu koja je uvela certifikaciju i oznaku „Proizvedeno bez GMO“, rečeno je to danas na press konferenciji povodom završetka implementacije ovog projekta.

Ovim povodom medijima se obratio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

„Nakon više od tri godine zajedničkog rada možemo da promoviramo ovo dostignuće, zaista smo prva država u regionu koja ima svoje proizvođače koji mogu da ponesu ovu oznaku. Zahvalio bi se svim donatorima koji su pomogli BiH da dostigne ovaj nivo. Ovo praktično znači da je BiH uspostavila pravila koja se primijenjuju u našoj državi za označavanje proizvodnje, kontrole, certifikacije proizvoda bez GMO supstanci. Uspostavili smo sistem, ali imamo i prve proizvođače, to je prije svega Bingo i Bimal. To znači da potrošači imaju mogućnost da biraju šta će kupovati“, pojasnio je Šarović.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić ovom prilikom kazao je da je Ministarstvo od početka učestvovalo u ovom projektu.

„Ovo je nešto čime možemo da se ponosimo, a to je činjenica da je BiH prva u regionu usvojila ove standarde. Na terenu smo mnogo radili s našim proizvođači, vršili smo edukaciju. Imali smo i podsticaj, dodatnih 15 posto sredstava smo obezbjeđivali onim proizvođačima koji su se odlučivali da proizvode soju bez GMO“, istakao je Pašalić.

Dodao je da u svijetu zasijana oko 120 miliona hektara soje, a da je 78 posto genetički modifikovano.

„Jako je teško u tim uvjetima biti konkurentan i održati čistoću proiizvodnje. Unošenje GMO proizvoda u ekosistem može biti problematično“, istakao je Pašalić.

Mario Beus ispred Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH kazao je da kad se govori o GMO proizvodima, prije svega se misli na soju koja se koristi u ishrani životinja.

„BiH i cijela Evropa uvozi i koristi velike količine GMO soje. BiH na svom području proizvodi oko 20.000 tona soje godišnje. Ipak to nije dovoljno i potrebe BiH su pet puta više. Što znači da BiH kao i cijela Evropa uvozi GMO soju, zemlje iz kojih se najviše uvozi su Brazil i Argentina. Ta soja se uvozi zato što je jeftinija, a oko 85 mposto životinja se hrani GMO sojom“, pojasnio je Beus.

Direktor Agencije za sigurnosthrane Džemil Hajrić kazao je da BiH danas ima dvije vrste smjernica.

„Jedne reguliraju proizvodnju bez GMO, a druga označavanje ovih proizvoda. Ovo je vrlo značajna aktivnost, jer je soja ključna za proizvodnju stočne hrane. U BiH je situacija ista kao u EU, u smislu uvoza sojine sačme. Kroz ovakvu vrstu proizvodnje se otvara dodatna šansa za BiH da će certificirani proizvodi uspjeti da nađu svoje tržište u zemljama EU“, istakao je Hajrić.

Nataša Pucar, direktorica korporativnih komunikacija kompanije Bimal kazala je da Bimal od početka opredijeljen za bez GMO proizvodnju.

„Do sad nismo imali priliku da to obilježimo. Nama proizvođačima je omogućeno da možemo certificirati svoje proizvode. Vidimo ozbiljnu šansu BiH u proizvodnji bez GMO hrane. Svi moji prethodnici govorili su da mi proizvodimo uljarice koje dolaze bez GMO. Dakle proizvodimo i sve sačme, pa i sojinu koja je potvrđeno bez GMO. Bimal prerađuje sirovine i za komponente za stočnu hranu i možda smo jedan od vitalnih činioca bez GMO proizvodnje hrane u našoj zemlji“, naglasila je Pucar.

Izvršni direktor za biznis operacije kompanije Bingo Edin Ibrahimović ovom prilikom kazao je da Bingo kroz svoju osnovnu djelatnost trgovine kao i kroz proizvodnju ima fokusa na povoljne cijene te da obezbijede sigurne proizvode.

„Želimo našim potrošačima da omogućimo izbor kvalitetnih domaćih proizvoda i želimo da sa ovim iskorakom ohrabrimo i ostale proizvođače da idu u ovom smjeru. Konkrentni domaći proizvođači, znače komkurentnu domaću privredu“, poručio je Ibrahimović.