Prvi pomen mosta u Sarajevu na mjestu današnje Latinske
ćuprije pronađen je u defteru (popisu) iz 1541. godine, gdje se navodi kako je
most podigao izvjesni sarač Husein, sin Širmedov.
Iz jednog kasnijeg dokumenta može se zaključiti kako se
radilo o drvenom mostu, koji je ubrzo porušen...
U osmanlijsko doba, sarajevska Kozja ćuprija je bila
mjesto na kojem su se dočekivali carski namjesnici – veziri. Svakom novom
veziru pravio bi se doček na mostu. Pred njega bi izašli svi viđeniji ljudi u
Sarajevu, a skupio bi se i običan narod jer je to bio jedan od značajnijih
događaja...
Sarajevski most poznat i kao Šeherija povezuje značajne
gradske lokacije. Na jednoj strani nalazi se Vijećnica, a na drugoj Inat-kuća.
Koračajući mostom imaćete otvoren pogled na branu, te
priliku da prepriječite put do Alifakovca. Ovaj luk koji spaja dvije strane
Miljacke sa sobom nosi i svoje...
Ukupno 21 portret dimenzija 1,2 sa 1,4m, u crno-bijeloj
tehnici, čine izložbu "Lično", čiji je autor sarajevski fotograf
Velija Hasanbegović. Glavni protagonisti izložbe su žrtve rata, odnosno
"heroji mira", kako većina od njih želi da ih se posmatra. Portrete
prate i kratke lične poruke svakog od njih, koje ukazuju na činjenicu...
Nakon austrougarske okupacije BiH, 1878. godine, broj
evangelista u Sarajevu se znatno povećao, pa se javila potreba za izgradnjom
prve evangelističke crkve.
Glavni pokretač izgradnje bio je Austrijanac Filip Balif, dok je projektovanje
povjereno jednom od najpoznatijih sarajevskih arhitekata – Čehu Karlu Paržiku.
Crkva je otvorena 19. novembra 1899. godine.
Po završetku...
Na osnovu jednoglasne Odluke Odbora za javna priznanja
Zeničko-dobojskog kantona (županije), Skupština Zeničko-dobojskog kantona je na
svojoj 12. sjednici, održanoj 27. augusta 2019. donijela Odluku o verifikaciji
Odluke o dodjeli Plakete Zeničko-dobojskog kantona dr. Semiru Osmanagiću za
‘izuzetan doprinos u promociji Zeničko-dobojskog kantona’.
Kanton dodjeljuje dva javna priznanja...
Na današnji dan, 29. augusta 1189. godine, napisana je Povelja bosanskog bana Kulina - na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji do sada pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego i jedan od najstarijih državnih dokumenata svih južnoslavenskih naroda i država.
Na
današnji dan, 29. augusta 1189. godine, napisana je Povelja bosanskog bana
Kulina - na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Ovaj
dokument je ne samo najstariji do sada pronađeni očuvani bosanski državni
dokument, nego i jedan od najstarijih državnih dokumenata svih južnoslavenskih
naroda i država.
Povelja
Kulina bana...
