Trebižat je rijeka ponornica u Hercegovini i jedina je ponornica u Evropi koja ima devet imena. Nalazi se južnom dijelu Bosne i Hercegovine koja u najvećem dijelu svoga toka protječe kroz Ljubuški. Od svoga izvora u Peć-Mlinima (Grude) do ušća u Neretvu u Strugama (Čapljina) duga je 50 km.
Trebižat je poznat kao troimena rijeka. Od izvora u Peć-Mlinima (Drinovci) do Klobuka zove se Tihaljina, od izvora Klokun do utoka rječice Vrioštice nazivaju ga Mlade, a od Humca do ušća nosi ime Trebižat. Ako Ljubuško polje povežemo s Imotsko-bekijskim poljem, tada je Trebižat petoimena rijeka: Matica – Vrlika – Tihaljina – Mlade – Trebižat. Krenemo li pak prema Posušju i višim horizontima, tada je Trebižat devetoimena rijeka: Culuša – Ričina – Brina – Suvaja – Matica – Vrlika – Tihaljina – Mlade – Trebižat. Temperatura vode iznosi ljeti od 24 do 28 C, a zimi se ne smrzava. U vodama Trebižata puno je brzaca, virova i slapova, te salmonidne ribe.
Slap Koćuša
Na udaljenosti 12 km od Ljubuškoga i 3 km jugozapadno od Vitine, u selju Veljacima,
nalazi se na rijeci Trebižat slap Koćuša. Nakon što iziđe iz ravnice podno
Klobuka riječna matica nailazi na prepreke – čvrste vapnenačke stijene – te se
obrušava s visine 10 – 12 metara na širini od 30 metara. Slap Koćuša nema većih
oscilacija u količinama vode tijekom godine poput Kravice. U blizini slapa
nalazi se više starih mlinova i stupa za valjanje sukna i pranje gunjeva, od
kojih neki i danas rade.
Vrelo u Vitini
U Vitini, ispod jedne litice brda Zelengore, izvire rječica Vrioštica. Voda
Vrioštice je bistra i hladna, uglavnom se kreće oko 12 C. Uz vrelo, odakle
Ljubušaci dobivaju vodu za piće, izgrađeno je manje akumulacijsko jezerce.
Ispod jezera je manji park, koji presijecaju kanali sa čistom tekućom vodom, a
preko njih su mostovi za šetnju. Svježe vrelo Vitine ljeti je omiljeno
izletište mještana i turista.
Slapovi Kravice
Najatraktivniji lokalitet na Trebižatu je slap Kravica, tri km nizvodno od
Vitaljine, u Studencima blizu Ljubuškoga. Stvoren je radom sedronosne rijeke
Trebižat, pa je kao prirodan fenomen pod zaštitom države kao prirodna
rijetkost. Visina slapa kreće se od 26 – 28 metara, s vodenim amfiteatrom ispod
slapa promjera 120 metara. Preko sedronosna sloja od dna do vrha slapa izrasla
je trava, mahovina i lišajevi. Uz slap su nikle konopljika, smokve i topole.
Nekada su uz slap bili aktivni mnogobrojni mlinovi i stupe za valjanje sukna. Za stvaranje slapa najznačajniji je bigar, sedra ili travertin. Radi se u vodi istaloženom vapnencu koji se stalno izdiže i podiže sedrene barijere stvarajući tako slapove Uz Trebižat takve slapove prave rijeke Pliva i Krka. Sedra je karakteristična za krške rijeke bogate kalcijevim karbonatom (CaCO3) i pokazatelj je da voda nije industrijski i ekološki zagađena.
