Friday, April 3, 2026
Google search engine
Home Blog Page 61

Bosanski raketni bacač

0

Vojna industrija Bosne i Hercegovine iz godine u godinu bilježi napredak u proizvodnji različitih vrsta oružja i municije.
Na sajmu International Defense and Security Exhibition 2018 koji je održan od 16. do 19. aprila 2018. godine u Kuala Lumpuru, naše fabrike naoružanja predstavile su raketni bacač RPG-7MX2, kalibra 40 milimetara, sposobnim da uništi različite vrste oklopnih vozila i tenkova.
Kako piše portal Armyrecognition.com, riječ je moderniziranom sovjetskom raketnom bacaču RPG-7.
“RPG-7 MX2” je višenamjensko, lako pješadijsko oružje kojeg karakterizira lakoća korištenja, mobilnost, pouzdanost, niski troškovi održavanja, što ga svrstava među najpopularnija protivoklopna oružja u svijetu. Od municije koristi HEAT projektile (High explosive anti-tank) koji omogućavaju visoku penetraciju oklopa i potom eksploziju koja ubija članove posade. Također HEAT projektili pokazali su se odličnim u napadima na različita utvrđenja, bunkere pa čak i na pješadiju”, navodi portal.
Bosanski RPG-7 MX2 proizveden je potpuno korištenjem hladno valjane tehnike umjesto klasičnog izljevanja. Tehnologija kojom je izrađen RPG je strogo čuvana tajna, kao i procesi završne obrade.
Ono što je poznato je da bosanski RPG-7 MX2 raketni bacač je izuzetno izdržljiv i može izdržati više od 1.000 ispaljivanja prije nego li se pokvari. To mu omogućava veliku prednost nad sličnim proizvodima svjetske konkurencije.
“Velika kontrola kvalitete i rigorozna testiranja osiguravaju dugovječnost proizvoda”, navodi portal.
RPG-7 MX2 ima efektivni domet od 800 metara protiv statičnih meta, ali sve ovisi od tipa raketa koje se koriste i optike. Protiv meta koje su u pokretu, raketni bacač je efektivan do 400 metara.Municija je relativno jeftina i jednostavna za korištenje.
Optika raketnog bacača ima posebno dizajniran nišan koji povećava šanse da prvi pogodak bude uspješan neovisno o vremenskim uslovima, da li je dan ili noć, ili pak loša vidljivost.
Optika, također, posjeduje LED osvjetljenje što štedi bateriju na raketnom bacaču, ima 2.3X približavanje sa poljem vidljivosti od 13 stepeni.

TRZ Hadžići širi proizvodnju oružja: U Bihaću novi pogoni i radna mjesta
Vlada FBiH će prilikom rebalansa budžeta planirati 2 mil KM za pokretanje pogona namjenske industrije u Unsko-sanskom kantonu.
Već u ovoj godini trebao bi se uspostaviti administrativni centar koji bi odobrao lokaciju i osigurao pravno-tehničke uvjete za pokretanje namjenske industrije u USK-u, prenosi portal Cazin.net.
Radi se o veoma značajnom projektu za USK koji bi se trebao realizirati u naredne dvije godine.
Inicijator je Meho Rekić direktor Tehničko-remontnog zavoda Hadžići (TRZ Hadžići), poduzeća koje planira dislocirati dio proizvodnje u Bihać.
Namjenska vojna industrija u Federaciji BiH sa osam proizvodnih fabrika u posljednje dvije godine doživljava razvojnu ekspanziju.
Kako je riječ o veoma profitabilnoj vrsti industrije koja zahtjeva upošljavanje velikog broja ljudi, u 2017. otvoreno je 650, a u 2018. godini 1.000 radnih mjesta, u 2019. Godini se očekuje trend rasta…
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, namjenska industrija u BiH je u 2018. godini bilježila izvanredne rezultate.
Naime, u prvih pola godine 2018., najviše je kupovala Turska, i to 17.037.104 KM, pa Saudijska Arabija (14.551.938 KM), država koja je prethodnih godina bila apsolutni lider među kupcima oružja iz BiH, uvozeći oružje vrijedno desetine miliona maraka, a slijede Afganistan (11.995.152 KM), Sjedinjene Američke Države (9.909.315 KM), Egipat (7.649.153 KM), Hrvatska (2.279.125 KM), Njemačka (1.290.340 KM), Srbija (1.208.956 KM)… Zanimljivo je da je BiH samo u prvim mjesecima ove godine izvezla u Namibiju više od milion maraka vrijednosti u oružju, najviše iz Bratunca.
Tokom 2017. godine iz BiH je izvezeno 193,8 miliona KM. Najviše smo u Saudijsku Arabiju, tačno 45.583.023 KM, pa u Afganistan 29.947.702 KM, dok su na trećem mjestu Sjedinjene Američke Države sa 26.236.492 KM.
Inače, tokom 2016. godine iz BiH izvezeno oružja u ukupnoj vrijednosti od 171.194.521 KM, a godinu prije 138.898.132 KM!
Da prodaja oružja iz BiH kontinuirano raste, potvrđuje i činjenica da je 2014. plasirani oružje i municija vrijedni 93.875.855 KM, a 2013. godine 63.705.765 KM. U 2012. prodali smo za 79.029.303 KM proizvoda tzv. dvojne namjene, a godinu prije 44.483.949 KM.
Dakle u odnosu na 2011. godinu izvoz oružja i municije iz BiH je povećan za više od 155 miliona KM!
U posljednji pet godina najviše oružja iz BiH kupuju Saudijci, pa Amerikanci, te Afganistan, Švicarska, Egipat, Malezija, Bugarska, Srbija, Turska, Pakistan…

Snijeg u Mostaru

0

“Samo me je bilo strah da će se otopiti dok ja dođem, ipak me je sačekalo.” – Dženad Džino

Mostar, 09.01.2019.

Preuzeto sa facebook, Dženad Džino Photography

Firma HIK – SM počinje proizvoditi kablove i elektro ormare za svjetsko tržište

0

U firmi HIK – SM iz Sanskog Mosta počinje proizvodnja kablovskih setova i elektro ormara za svjetsko tržište.

„Hala od 2.500 m2 biće potpuno završena do polovine februara, probna proizvodnja bi trebala krenuti do kraja februara. Sve mašine su kupljen i čekaju u Njemačkoj”, kaže Ejub Topić, direktor kompanije.

U firmi je već zaposlen određen broj radnika, a dobar broj njih je u Njemačkoj prošao tromjesečnu edukaciju. Kako je ranije planirano do kraja 2020. godine zaposlenje će dobiti  još 50 radnika od čega su 2/3 žene, te će broj biti zaokružen na 100 uposlenih.

Pojašnjava, da je novoosnovana firma HIK – SM direktni rezultat saradnje naših ljudi iz dijaspore sa vlasnikom Bertholdom Brentrupom, koji je na inicijativu svojih radnika Rifeta Kukavice i njegovih sinova Senada i Jasmina iz Hrustova u Sanskom Mostu, odlučio dio proizvodnje prebaciti u Bosnu i Hercegovinu.

“U Mjesnoj zajednici Hrustovo oni su čak bili pripremili deset dunuma zemlje za gradnju objekta da je poklone na ime ove investicije. Brentrup je zahvalio ali se opredijelio za kupovinu parcele od 17 dunuma na lokaciji bivšeg šumskog kombinata SIP SANA u Zdeni.”

Kaže kako je dijaspora MZ Hrustovo jedna od najaktivnijih zajednica koji su u saradnji sa svojim porodicama kod kuće u svom mjestu izgradili društveni dom i sportski centar kojem bi pozavidjele i mnoge općine u USK. Najveći pojedinačni donator u izgradnji ovog centra je upravo Brentrup koji je donirao 20.000 eura.

Firma HIK GmbH u Oberzentu iz Njemačke je već 35 godina dokazana dinamična, inovativna i učinkovita firma u razvoju, izgradnji prototipova i serijskoj proizvodnji mehatronskih sistema, razvodnih ormara, električnih modula, Plug-In kabelske konfekcije, vodova i žičanih setova, te sveobuhvatnih usluga na području logistike i obrade podataka. Kao porodična firma s 220 radnika spajaju kulturu rukovođenja s dobrom ekonomskom osnovom.

(Akta.ba)

Eda podržava razvoj ženskog preduzetništva sa 90.000 KM

0

U okviru projekta “Evropski akt o malom biznisu kao okvir strategija i politika za mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini – SBA u BiH”, Eda je raspisala javni poziv za dostavljanje koncepata projektnih prijedloga za podršku razvoju preduzetništva žena putem bespovratnih sredstava (grantova) iz Mehanizama za podršku implementaciji strategija razvoja malih i srednjih preduzeća.

Koncepte projektnih prijedloga mogu da dostave udruženja građana i fondacije, poslovna udruženja, privredne komore i razvojne agencije.

Ukupan raspoloživi iznos novca za ovaj javni poziv je 90.000 KM. Minimalan iznos sredstava koja mogu biti odobrena za pojedinačni projekat je 30.000 KM, a maksimalni 45.000 KM.

Krajnji rok za prijem prijava je 15. februar 2019. godine do 15 sati, a za više detalja je na zvaničnom sajtu agencije Eda.

Projekt “Evropski okvir za razvoj strategija i politika za mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini – SBA u BiH”, finansira SIDA putem Ambasade Švedske u BiH.

Dragana Dragić Erlingsen osvaja turiste proizvodima od filcane vune

0

Radi se o jako lijepim ručnim radovima, ali i jako skupim u inostranstvu. Tu je Dragana vidjela priliku i odlučila da pokuša sama sebi nešto napraviti. Uporedo sa filcanjem, vježbala je strpljenje i upornost. Jer, jedno bez drugog ne ide, kaže.

Dragana je rođena u Sarajevu, gdje je završila je Srednju građevinsku školu, smjer arhitektura. Potom upisuje studij filozofije i sociologije, ali fakultet nije završila….Za vrijeme rata bila je u Beču, a 1997. se ponovo vraća u rodni grad.

Nesretna u kancelarijskom poslu od 8 do 17h, odlučuje da pokrene svoj kreativni biznis Kula Kauna, malu kućnu radionicu proizvoda od filcane vune.

“U mojoj porodici su sve žene plele i heklale, a moj otac je bio tekstilni inžinjer i jedno vrijeme radio na obučavanju slijepih na mašinama za pletenje. Ako sam nešto naslijedila, to je ljubav prema prirodnim materijalima, radinost i disciplinu u radu. To puno znači”…

Predstavljajući nam ovu neobičnu vještinu, kaže da je filcanje vune posao koji zahtijeva pažnju i strpljenje i to više sati odjednom. Osim toga potrebna je i fizička spretnost, snaga i snalažljivost u smišljanju načina da se uradi nešto korisno i lijepo.

“Filcanje je uvijek bilo dio tradicije pa i našeg naroda, ali je, kao i svi tradicionalni zanati, malo zapostavljeno. Teško je naći vunu čistu i dobro očešljanu i to je samo jedan od otežavajućih faktora. Trenutno je nabavljam u Visokom i Hadžićima”, priča nam ona.

Mišljenja je da postoji jako puno ljudi u Bosni i Hercegovini koji cijene ručni rad jer su njihovi članovi familije to njegovali, ali je teško postići cijenu koja odgovara utrošenom radu i materijalu jer je tržiste preplavljeno jeftinom plastikom iz Kine.

Inače, njihov asortiman svakim danom raste. Za sada proizvode kućne papuče, jakne, tunike, deke, ženske torbe, ruksaci i plitke cipele. Prirodna vuna, obojena prirodnim bojama, 100 posto ručna izrada čine ove proizvode neponovljivim i unikatnim.

“Želim da se malo više posvetim cipelama čim uspijem naći vremena. Ima puno ljudi koji ne odobravaju korištenje kože i onih kojima su stopala uvijek hladna. Njima bi cipele od vune puno značile” , ističe Dragana.

Osim prodaje putem facebooka, dio njenih proizvoda može se naći na Baščaršiji u radnji Zambak. Kako kaže, proizvode uglavnom kupuju stranci, odnosno turisti jer su filcani proizvodi kod njih jako skupi, dok su kod nas još uvijek pristupačne cijene.

“Postoje stalno upiti vezano za izvoz, ali ne mogu za sada da se posvetim tome. Za sada sam samo skoncentrisana na BiH”, navodi ona.

Govoreći o planovima, kaže da je u planu proširenje proizvodnje u drugoj polovini tekuće 2019. godine i uvođenje novih proizvoda.

Usputno širi i svijest o neophodnosti korištenja vlastitih prirodnih resursa u stvaranju onoga šta nam je neophodno.

Mladim ljudima poručuje da se trude uspjeti u onome što ih čini sretnim.

“Nije za svakoga da bude informatičar. Neko će biti bolji u branju ljekovitog bilja po našim planinama. Voljela bih da svi vole ovu zemlju onoliko koliko je ja volim. Ima puno prostora za promjene i treba hrabrih i izdržljivih ljudi da se izvučemo iz ove magle. Znam da oni koji ostaju puno žrtvuju, ali to je jedini način – borba iznutra”, zaključuje Dragana.

Akta.ba

Aktivnosti na izvozu bh. proizvoda na tržište Švedske

0

U okviru vlastitih aktivnosti na projektu Dijaspora za razvoj (D4D) i u saradnji s kompanijom Plivit Trade AB iz Švedske, agencija Pricha organizirala je prvu u nizu edukacija za bh. prehrambene proizvođače u Västerviku (Švedska).

D4D je projekat Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Vlade Švicarske, u partnerstvu sa UNDP BiH i IOM BiH, a cilj je uspostavljanje saradnje kompanija iz BiH i dijaspore u oblasti izvoza na tržište Evropske unije.

Tema edukacije bila je organska proizvodnja, a predvodio je Zlatan Golalić, vlasnik i generalni direktor Plivita. U sklopu treninga organizirane su i posjete distributivnom centru ove kompanije, te jednom od supermarketa ICA, koji je dio najvećeg švedskog trgovinskog lanca u kojem se posredstvom Plivita prodaju i proizvodi s Balkana.

“Zadovoljstvo mi je što je kompanija Plivit trade AB kao predstavnik bh. dijaspore bila dio projekta Dijaspora za razvoj i što smo naše iskustvo iskoristili da pomognemo bh. privrednicima u razvoju njihovih firmi. Plivit konstantno investira u bh. privredu, a ovaj susret, čiji smo domaćin, jeste još jedan način da otvorimo vrata organskim proizvođačima iz BiH, koji imaju potencijal za izvoz na skandinavsko tržište”, izjavio je Golalić.

Među učesnicima edukacije bio je i Omer Mrakić, direktor i vlasnik firme Sfera d.o.o Sarajevo, podružnica Bugojno, koja se bavi proizvodnjom i preradom organskog voća i povrća.

“Ova posjeta otvorila nam je nove vidike u smislu profesionalnijeg pristupa prodaji i marketingu, praćenja trendova u prehrambenom sektoru u EU, kao i razvoju novih proizvoda. Saznali smo na koji način se može pristupiti tržištu Švedske, udjelu kompanije Plivit trade AB na tržištima Švedske, Danske i Norveške, navikama potrošača u Švedskoj, mogućnostima i interesovanjima Plivita za našim proizvodima”, kazao je Mrakić, koji je sa predstavnicima Plivita dogovorio proizvodnju određene količine organskog povrća za švedsko tržište tokom naredne godine.

Predstavnici Plivita iskazali su zadovoljstvo kvalitetom proizvoda sarajevske firme Segredo Doce d.o.o., koja se bavi proizvodnjom vrhunske čokolade.

“Najveći benefit sastanka za nas jeste uspješno prezentiranje firme i dogovor za slanje ponude naših proizvoda prema Plivit Tradeu. Nadamo se da ćemo u narednom periodu uspjeti dogovoriti saradnju i izvoz na tržište EU”, kazala je Samira Filipović, direktorica firme Segredo Doce.

Amina Muharemagić, direktorica firme Beemed d.o.o Tuzla, koja se bavi pakovanjem i distribucijom prirodnog meda, jabukovog pekmeza i sirćeta, složila se da su susreti s predstavnicima poslovne dijaspore veoma značajni.

“S obzirom na to da poslujemo na tržištu BiH, nemamo često prave informacije o nama primamljivom EU tržištu. Zbog toga biznismeni iz dijaspore mogu biti jaka veza bh. preduzeća i inozemnih trzišta. Želimo u što skorije vrijeme biti spremni ponuditi firmi Plivit Trade AB naše proizvode”, navela je Muharemagić.   

Plivit Trade AB je lider u distribuciji proizvoda s Balkana u Švedskoj i Skandinaviji, sa više od 20 godina iskustva u ovom poslu. Ova kompanija razvila je i vlastiti brand „Plivit“, koji se prodaje na teritoriji Švedske i bilježi konstantan rast prodaje, saopćeno je iz agencije Pricha.

Nacionalni park Una – Dragulj Bosne i Hercegovine

0

Nacionalni park Una najmlađe je zaštićeno područje u FBiH – proglašeno nacionalnim parkom 2008. godine, donošenjem Zakona o Nacionalnom parku Una. Područjem upravlja JP Nacionalni park Una, d.o.o. Bihać na čijem je čelu Amarildo Mulić, uime osnivača Federacije

Javno preduzeće obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promocije Nacionalnog parka u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja nesmetanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, te nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja, a operativno je počelo sa radom u drugoj polovini 2011. godine.

Bosne i Hercegovine, a putem Vlade FBiH i Ministarstva turizma i okoliša FBiH, a osnovano je 2009. godine.

Okosnicu vodenog bogatstva i sveukupnog života u Parku čine rijeke Una, Unac i rječica Krka na zapadnoj strani. NP Una predstavlja jedinstvenu prirodnu formu koju, osim hidrografije u kojoj dominira sedra, krase spoj tri klimatska područja, rijetki krški oblici, cijeli mozaik staništa, biljnog i životinjskog svijeta, uključujući i endemske vrste, te iznimno bogatu kulturno-historijsku baštinu što zajedno čini ovaj prostor unikatnom cjelinom. Jedinstvenost i jeste ono što zaista karakteriše ovo područje u odnosu na ostale slične lokacije.

Njemačka firma investira u proizvodnju dijelova za električna bicikla u Bosni i Hercegovini

0

Kako je potvrđeno iz ureda načelnika općine Bosanska Krupa, Ringspann bi unajmio proizvodnu halu na poručju Poslovne zone Pilana i već početkom ove godine instalirali bi mašine i krenuli s proizvodnjom.

U početku je planirano zaposlenje 10 radnika,  a kasnije iz godine u godinu, shodno potrebama proizvodnje, povećavati broj, saopćeno je iz kabineta općinskog načelnika. Prvi poslovni partner, odnosno kooperant, u Bosanskoj Krupi Ringspannu će biti firma CNC N&K Tehnik Centar smještena u „Pilani“.

Planirano je da se proizvode dijelovi za električne bicikle čiji je najveći kupac BOSCH, a ukoliko se biznis bude širio, njemačka firma bi izgradila novu fabriku na području Bosanske Krupe.

Ringspann je planirao izdvojiti 750.000 eura za izgradnju fabrike, koja bi bila izgrađena tokom 2020. godine.

Ringspann je njemačka firma sa sjedištem u Bad Homburgu, jedna od vodećih proizvođača pogonskih komponenti u Europi. Mnoge poznate kompanije u mašinskom i pogonskom inženjerstvu, rukovanju materijalima, proizvodnji električne energije i zrakoplovnoj industriji uspješno sarađuju s Ringspann-om. Među njima su i Rolls-Royce, BMW, Siemens, Tetra Pak.

“Sa više od 70 godina iskustva u razvoju, dizajnu i proizvodnji, mi smo stručnjaci u inteligentnim tehničkim rješenjima. Imamo 450 zaposlenih u 16 međunarodnih kompanija, pružamo uslugu na licu mjesta, kao i brzu i pouzdanu isporuku. Proizvodni pogoni u najvažnijim regionima svijeta omogućavaju fleksibilnu proizvodnju orijentiranu na kupca. Ringspann svoje poslovne jedinice osim u Njemačkoj ima u SAD-u, Kini, Južnoj Africi, a od naredne godine i u Bosni i Hercegovini, odnosno u Bosanskoj Krupi“, kaže predstavnik Ringspann-a Fabian Maurer.

Vijest da u Bosansku Krupu u ovoj godini dolazi novi investitor, prema riječima načelnika, svojevrsna je kruna djelovanja na putu privrednog razvoja u 2018. godini.

“Mislim da novu godinu ne možemo ljepše početi nego što hoćemo, uz saznanje da nam dolazi još jedan vrlo ozbiljan investitor. Sve jasnije postaje da ono što smo u posljednje vrijeme radili kada je u pitanju privreda nije uzalud, da smo mi zaista općina sa povoljnim poslovnim okruženjem čemu svjedoči i BFC certifikat. Sve se odvijalo vrlo brzo i efikasno. Dobili smo saznanja da se vlasnici Ringspann-a raspituju o mogućnosti investiranja u Bosanskoj Krupi, stupili u kontakt s njima, razmijenili sve informacije, upriličili sastanak na kojem smo predočili ono čime raspolažemo, šta nudimo, kakve beneficije i povlastice dajemo i na licu mjesta dobili pozitivan odgovor”, napomenuo je načelnik Armin Halitović, navodi se u saopćenju.

UNDP i Vlada Švedske dodjeljuju nagrade za businesss lidere održivog razvoja

0

U okviru projekta “Podrška pripreme za implementaciju Ciljeva održivog razvoja (SDGs) i angažiranje privatnog sektora” kog provodi UNDP i finansira Vlada Švedske, dodjeljuje se nagrada za biznis lidere održivog razvoja u Bosni i Hercegovini i to je prva nagrada ove vrste u s ciljem promocije aktivnosti privatnog sektora u oblasti održivog razvoja u zemlji.

Nagrada za biznis lidere održivog razvoja dodjeljuje se malim, srednjim i velikim kompanijama koje prijave svoje projekte koji doprinose održivom razvoju u Bosni i Hercegovini. Kompanije se mogu prijaviti sa jednim ili više projekata u okviru teme “Ljudi” i drugi projekat za temu “Resursi i okoliš”.

U kategoriji “Ljudi” nagrada se dodjeljuje kompanijama koje su inspiracija drugima zbog načina na koji postupaju sa svojim uposlenicima i klijentima i omogućuju dostojanstven rad. Posebna pažnja se posvećuje prepoznavanju kompanija koje su vodeće u osiguranju radnih uslova i postupanju sa ženama i drugim ranjivim kategorijama društva u svojim kompanijama. Nagrada će takođe promovisati etičko poslovanje.

U kategoriji “Resursi i okoliš” bit će nagrađene firme koje dokazuju da razmišljaju o svom ekološkom otisku kao i onima koje namjenski i kontinuirano unapređuju svoje lance vrijednosti. Također će se vrednovati ulaganja u ljudske resurse, istraživanje i razvoj i nove tehnologije te proces inovacija unutar kompanije.

Konkurs za nagradu je otvoren od 1. januara 2019. do 10. marta 2019.

E-aplikacija je dostupna na www.zamisli2030.ba/SDGBiznisLideri.

Eurostat: Stopa nezaposlenosti u EU stagnira

0

Ovo je i dalje najniža zabilježena stopa nezaposlenosti u Evropskoj uniji od početka mjerenja mjesečne nezaposlenosti u EU, u januaru 2000. godine.

Stopa nezaposlenosti u europodručju iznosila je 7,9 posto u novembru 2018. godine, i smanjila se za 0,1 postotni bod u odnosu na mjesec ranije. Stopa nezaposlenosti je manja i u odnosu na isti period 2017. godine kada je iznosila 8,7 posto.

Radi se o najnižoj registriranoj stopi nezaposlenosti u eurozoni od oktobra 2008. godine.

Eurostat procjenjuje da se radi o brojci od 16,491 miliona nezaposlenih u novembru 2018. godine u cjelokupnoj EU, od čega je 13,040 miliona na području eurozone. Od toga, na nezaposlene mlade ljude ispod 25 godina starosti otpada broj od 3,444 miliona u EU, od čega je 2,452 miliona u eurozoni.

Među državama članicama, najniža stopa nezaposlenosti u novembru  2018. godine zabilježena je u Češkoj 1,9 posto, zatim Njemačkoj 3,3 posto te Holandiji 3,5 posto, dok su najviše stope nezaposlenosti zabilježene u Grčkoj 18,6 posto u septembru 2018. i u Španiji 14,7 posto.

U poređenju s prethodnom godinom, stopa nezaposlenosti pala je u svim državama članicama Evropske unije osim u Estoniji gdje je ostala stabilna. Najveće smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je u Hrvatskoj, i to s 10 posto na 7,8 posto.

- Advertisement -
Google search engine

Get in touch

2,685FollowersFollow
2,490FollowersFollow