Zemaljski muzej je osnovan 1. Februara 1888. godine u skladu sa odlukom tadašnje Zemaljske vlade. Zemaljski muzej je najstarija moderna kulturna i naučna ustanova zapadnog tipa u zemlji. Prva ideja o osnivanju muzeja seže još u polovinu 19. stoljeća, dok je prostor Bosne i Hercegovine – kao Bosanski pašaluk – pripadao Osmanskom carstvu.
Ipak, ideja je realizovana gotovo četiri decenije kasnije dolaskom nove vlasti. Austro-Ugarska je okupirala Bosanski pašaluk 1878. godine, donijevši nove političke i društvene ciljeve, običaje i vrijednosti.
Oni su uključivali i promociju nauke kroz istraživanje, akademski i institucionalni razvoj.
Kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, Bosna i Hercegovina je privlačila zanimanje mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i pažnju pseudonaučnika i lovaca na blago. To je već prvih godina okupacije rezultiralo iznošenjem spomenika kulture s prostora Bosne i Hercegovine.
Takvo je stanje ubrzalo je ostvarivanje ideje o osnivanju muzeja: prvo je osnovano Muzejsko društvo, a zatim i Zemaljski muzej 1. februara 1888. godine.
Zemaljska vlada, kao osnivač institucije, imenovala je za direktora Muzeja vladinog savjetnika Kostu Hörmanna. On je okupio tim ljudi koji su, s njim na čelu, pokrenuli bosansku muzejsku djelatnost. Osnovao je i muzejsku biblioteku te pokrenuo “Glasnik Zemaljskog muzeja”. Poznat je i po sakupljanju i objavljivanju velike zbirke “Narodne pjesme muslimana u BiH”. Na mjestu direktora naslijedio ga je poznati Ćiro Truhelka vrhunski arheolog.
Prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten – u tadašnjem centru grada – ubrzo je postao suviše skučen i nepodesan za zbirku koja je rasla, pa je 1909. godine počela izgradnja novog muzejskog kompleksa od četiri paviljona i Botaničkog vrta, koji je završen i otvoren 1913.
Naučna postavka podijeljena je na arheološki, etnološki i odjel prirodnih nauka. Muzej ima više različitih zbirki, kao što su prahistorijska, antička, prirodoslovna, numizmatička, folklorna… Među najznačajnijim eksponatima je i sarajevska “Hagada”, koja je u naš grad donesena po dolasku Jevreja iz daleke Španije. Sultan Mehmed Fatih ih je dočekao i dozvolio im naseljavanje ovih prostora.
Glavni ulaz, prema projektu, trebao je biti s južne strane, od Vilsonovog šetališta. Stjecajem okolnosti, postavljen je na današnjem mjestu.
Dugo vremena bio je to jedini namjenski izgrađen muzejski kompleks na prostoru bivše Jugoslavije. U njemu je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine smješten i danas.
Razvio se do statusa najvažnije savremene naučno-obrazovne i kulturne institucije u Bosni i Hercegovini.
Vlasti su gradnju povjerile češkom arhitekti Karlu Paržiku, koji je stjecajem okolnosti postao dugogodišnji građanin Sarajeva i veliki graditelj u cijeloj Bosni. Gradnja Zemaljskog muzeja dugo je trajala, a završena je 1913. Rađena je u neorenesansnom stilu, a objekt je sklopljen kao kompozicija četiri zgrade sa šest paviljona. U unutrašnjem dvorištu, između zgrada, formirana je i prva botanička bašta na ovim prostorima.
Botanička bašta s fontanom i stećcima postala je najreprezentativnija lokacija za promocije. I dijelovi poznatog filma “Valter brani Sarajevo” reditelja Šibe Krvavca snimljeni su ovdje. Ostat će zabilježeno da su se tu nakon Dejtonskog sporazuma sastajali i članovi Predsjedništva BiH.
Posebnost mu daju i prostrani galerijski prostori s raskošnim stepenicama i osvjetljenjem sa plafona. Objekti imaju dvije etaže sa suterenom, a rađeni su od sarajevske cigle. Ovaj raskošni kompleks tada je najviše koštao od svih objekata i zgrada koje su Austro-Ugari pravili u BiH.
Iako se posljednjih godina suočava sa izuzetno velikim izazovima koje pred njega stavlja politička realnost današnje BiH nadležni iz Zemaljskog muzeja BiH opredijeljeni su da održe i unaprijede tradiciju koja se uspješno baštini već 132 godine.
U sklopu obilježavanja godišnjice priređen je raznovrsni program:
11:00 – 12:00 Otvorena soba Sarajevske hagade
12:00 Otvorenje izložbe Ex libris Bibliothecae Musei Nationalis Bosnae et Hercegovine. Izložba će posjetiocima pružiti priliku da vide mali dio bogatih fondova muzejske Biblioteke, najveće i najstarije naučne i muzejske biblioteke u Bosni i Hercegovini.
16:00 – 17:00 Otvorena soba Sarajevske Hagade
21:00 – 22:00 Otvorena soba Sarajevske Hagade
Stručna i naučna predavanja:
13:00 Latenske fibule s ukrasom u vidu osmica s područja BiH, dr.sc. Ana Marić, kustosica za mlađe željezno doba i numizmatiku; (Odjeljenje za etnologiju – sala br. 2)
13:00 Vrijednost i značaj herbarske zbirke ZMBiH (SARA) kroz primjer kolekcije Otto Blau, Ermana Lagumdžija, viša kustosica, biologinja za cvjetnice; (Odjeljenje za etnologiju – sala br. 5)
13:00 Rekonstrukcija kao metod obnove i razvoja Botaničkog vrta Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, mr. sc. Berina Bečić, viša kustosica, hortikulturistica;
(Odjeljenje za etnologiju – sala br. 5)
14:00 Oklopne lamele sa rimskog utvrđenja na Gradini u Biogracima kod Lištice, Adisa Lepić, kustosica za rani srednji vijek; (Odjeljenje za etnologiju – sala br. 2)
15:00 Fenomen zimovališta male ušare (Asio otus) u Bosni i Hercegovini, dr.sc. Dražen Kotrošan, muzejski savjetnik za kičmenjake i orintolog; (Odjeljenje za etnologiju – sala br. 5)
15:00 Grčke slikane posude i keramičke figurine iz zbirke Zemaljskog muzeja BiH, dr. sc. Adnan Busuladžić,viši naučni saradnik za kasnu antiku; (Odjeljenje za etnologiju – sala br. 2)
16:00 Razotkrivanje (ne)vidljivih vrsta: Skrivena invazija stranih inficiranih žaba u Bosni i Hercegovini, Adnan Zimić, kustos-pripravnik, herpetolog; (Odjeljenje za etnologiju – sala br. 5)
16:00 Značajne rukopisne zbirke usmenog pjesništva u posjedu Zemaljskog muzeja BiH, dr. sc. Nirha Efendić, naučni saradnik za duhovnu kulturu; (Odjeljenje za etnologiju – sala br. 2)
18:00 Panel diskusija: Potreba ili luksuz? Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 1888. – 2020.
Nihad Kreševljaković, direktor festivala MESS; Azra Džigal, predsjednica TZ Sarajevo; Dragan Bursać, novinar i publicista; Uvodničar: dr. sc. Mirsad Sijarić, vd direktora ZMBiH; (Odjeljenje za etnologiju – sala br. 2)
19:00 Sitni ali bitni! Istraživanje ugroženih vrsta insekata u BiH, Dejan Kulijer, kustos, biolog za beskičmenjake, entomolog; (Odjeljenje za etnologiju – sala br. 5)
20:00 Albaneški, albansko-dalmatinski, bosanski ili srpski mačevi? – mali prilog rješavanju jedne dileme, dr. sc. Mirsad Sijarić, muzejski savjetnik za kasni srednji vijek; (Odjeljenje za etnologiju – sala br. 2)
20:00 Zbirka bosanskohercegovačkih ćilima Odjeljenja za etnologiju, Marica Filipović, muzejska savjetnica u penziji; (Odjeljenje za etnologiju – sala br. 5)
21:00 Tradicionalna bošnjačka nošnja u Bosni i Hercegovini, Svjetlana Bajić, muzejska savjetnica u penziji; (Odjeljenje za etnologiju – sala br. 5)
21:00 Konzervacija i restauracija čamca sa lokaliteta Donja Dolina, mr. sc. Esad Vesković, viši konzervator specijalista; (Odjeljenje za etnologiju – sala br. 2)
Sažetke predavanja možete pogledati na web stranici i u narednom periodu na društvenim mrežama ZMBiH.
1. februara 2020. godine. od 10:00h do 22:00h, organizovan je besplatan ulaz uz brojne sadržaje na proslavi zajedno 132. rođendan našeg Muzeja!
Odvojite dan i noć za Muzej!
