Wednesday, April 8, 2026
Google search engine
Home Blog Page 36

RIMSKI MOST – Tajanstvena građevina u blizini Sarajeva

0

Rimski most je građevina upečatljivog izgleda, izgrađena na Plandištu kraj Ilidže. Ovaj most je jedan od 4 sačuvana stara kamena mosta na području Sarajeva. Ostali mostovi su: Šeher-Ćehajina ćuprija, Latinska ćuprija i Kozja ćuprija. U blizini mosta nalaze se brojna arheološka nalazišta iz 25. i 26. vijeka pr.n.e. Most se može vidjeti na desnoj strani puta ako se vozi magistralnom cestom od Blažuja prema Ilidži. Nalazi se na popisu Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Nije baš sigurno kada je ovaj most tačno izgrađen. Zbog kontinuiteta života na prostoru Ilidže od neolitičkog razdoblja pa do danas može se pretpostaviti da je tu postojao neki most koji je omogućavao prijelaz sa jedne strane na drugu preko rijeke Bosne. Most je morao postojati u srednjem vijeku zbog trgovačkog puta koji je povezivao Dubrovnik sa srednjom Bosnom.

Most je prvi put spomenut u 16. vijeku, oko 1550. godine. Spominje ga mletački poslanik Katarin Zeno i piše da postoji kameni most na rijeci Bosni koji ima sedam lukova.

Ne zna se ko je izgradio most, no zna se da ga je Rustem paša-Hrvat dao obnoviti negdje oko 1560.godine po molbi stanovnika Sarajeva. U njoj su građani Sarajeva zatražili od bosanskog vezira da se most popravi.

Dobio je naziv Rimski most zbog plitkog reljefa na kamenoj ploči na kojoj je prikazana gola figura u stojećem položaju lijeve noge prekrštene preko desne, sa desnom rukom podignutom iznad glave i lijevom rukom prekrštenom preko grudi.

Most je restauriran više puta u 20. vijeku a od 1986. pa do danas pretrpio je manja oštećenja.

 

 

 

Mjesto netaknute nature – Park prirode Tajan

0

Park prirode Tajan jedna je od atraktivnijih turističkih lokacija u Bosni i Hercegovini, a smješten je na tromeđi općina Zavidovići, Kakanj i Zenica. Svake godine sve veći broj turista posjeti područje parka i uživa u netaknutoj prirodi.

Područje Parka prirode Tajan s najvećom nadmorskom visinom od 1.297 metara bogato je kanjonima, prirodnim kamenim mostovima s pećinama, jezerima, speleološkim objektima i endemskim biljkama i životinjama. Ideja o realizaciji projekta Tajana kakav danas jeste, kod zaljubljenika u prirodu rodila se 2003. godine, a projekt je realiziran sredstvima Evropske unije 2010. godine.

“U toku sezone kada imamo posla, radimo kolega i ja, a s obzirom na to da tokom zimskog perioda ima manje turista, onda radimo svako po jedan mjesec. Iz godine u godinu bilježimo rast broja turista iz Bosne i Hercegovine, ali i Evrope. Iskoristili smo i društvene mreže za marketing tako da smo proširili informacije i ponudu široj javnosti”, kazala je Armina Burkić, referentica u info centru parka.

Biciklizam, planinarenje i istraživanje


U info centru turisti se mogu informisati o Parku prirode Tajan, iznajmiti opremu za penjanje, bicikl, ali i rezervisati neki od smještaja koji su, uz izuzetno niske cijene, dostupni svima. U sklopu parka prirode nalaze se jezero Mašica, pećine Srednja stijela i Lukina pećina, biciklističke i planinarske staze, tornjevi za osmatranje, vrhovi Tajana, ski-centar Ponijeri i još mnogo toga.
Predstavnici Parka prirode Tajan svake godine apliciraju za projekte kako bi proširili svoju ponudu. S obzirom na to da zimi imaju veoma malo posjetilaca, želja im je da narednih godina na ovom području oforme ledenu plohu za klizanje na ledu.Svi posjetici mogu iznajmiti i profesionalne vodiče, a jedan od njih je i predsjednik Sportskog i naučno-istraživačkog kluba “Atom” Zavidovići i načelnik stanice GSS-a Zavidovići, Admir Bajraktarević. On je kazao kako Tajan obiluje prirodnim fenomenima, od najvećeg bh. bršljana do novih životinjskih vrsta.

Endemske vrste flore i faune, jedinstveni oblici stalaktita i stalagmita


“Tajan je pod zaštitom zbog vode, a dodatni razlog su fenomeni flore i faune. Jedinstveni su kameni mostovi s pećinama, imamo mnogo endemskih biljaka i dvije nove životinjske vrste koje su jedinstvene u svijetu. Prva životinjska vrsta je stonoga koja je dobila ime po našem naučniku Jasminku Mulaomeroviću i Tajanska pećinska mokrica”, pojasnio je Bajraktarević.

U pećinama u Parku prirode Tajan zabilježene su jedinstvene forme stalagmita i stalaktita u raznim oblicima koji oduzimaju dah svim posjetiteljima.
Domaćini su pozvali sve domaće i strane turiste da posjete Park prirode Tajan koji će dolaskom proljeća dobiti svoj najljepši izgled sa zelenim šumama i netaknutom prirodom te da uživaju u tišini, žuboru vodopada i pjesmama ptica.

Kći Brucea Leeja podijelila sliku iz Mostara – Bruce Lee postao simbol borbe protiv Covida-19

0

Shannon Lee, kći Brucea Leeja, objavila je na Instagramu fotografiju njegovog spomenika sa zaštitnom maskom i rukavicama koji se nalazi u Mostaru. Na svom Instagram profilu zahvalila se građanima Bosne i Hercegovine.

“Bruce Lee prigodno odjeven za borbu protiv Covida-19. Dirnuli su me građani BiH koji su prvi postavili statuu mog oca kao simbol etničkog ujedinjenja, a sada su je učinili primjerom borbe protiv koronavirusa”, poručila je.

“Kad bi samo nunčake mogle voditi borbu protiv koronavirusa”, dodala je i zahvalila građanima Bosne i Hercegovine.

 

Kamene kugle u Zavidovićima – najmističnije mjesto u BiH

0

Do danas ih je pronađeno oko 60, od kojih je 11 sačuvano u odličnom stanju, a dosta ih je nažalost polomljeno zbog legend da se u njima nalazi zlato. Pojedine kugle su toliko velike da im je promjer oko 2 metra, ali ono što je posebno zanimljivo je da su sve poredane uz potok u šumi i nalaze se veoma blizu jedna druge.

Teorije vezane za nastanak kamenih kugli

Postoji nekoliko teorija o tome kako su ove kugle nastale. Neki vjeruju da predstavljaju ostatke meteorita, drugi da su ih napravile neke drevne civilizacije, a pojedini su mišljenja da su nastale kao rezultat povlačenja glečera. Ipak, kako kažeNedžad Ikanović, promoter parka Kamene kugle u Zavidovićima, po sjećanju njegovog dede, negdje prije 80 godina, jedno veče pala je velika količina kiše na ovom području u kratkom vremenskom roku, što je dovelo do promjene toka potoka i formiranja jednog jezero iz kojeg su se naprosto na površinu izbacile kamene kugle duž potoka.Ali koliko su godina do tada već bile pod zemljom, vjerovatno će zauvijek ostati misterija.

 

Slične kugle u drugim krajevima svijeta

Bosna i Hercegovina nije jedina zemlja u kojoj nešto ovako može da se pronađe, već slične kamene kugle postoje u Meksiku, Kostarici i nekim drugim zemljama Južne Amerike.

Zanimljivo je da je jedan poglavica 440 plemena iz Gvatemale imena Don Alejandro Cirilo Perez Oxlay, fasciniran ovim kuglama, prije nekoliko godina bio u posjeti kamenim kuglama u Zavidovićima, gdje je obavio jednu od tradicionalnih ceremonija svog naroda, koja je uključivala i ples oko vatre. On čak smatra da su kugle u Južnoj Americi i Zavidovićima energetski vezane i da su povezane na poseban način.

Inače, kugle ovog tipa, u Južnoj Americi su veoma značajne među lokalnim plemenima, i svaki put kada se raspravlja oko donošenja bitne odluke za čitavo pleme, uvijek se to radi pored kamenih kugli. Razlog za ovo je taj što su prema njihovom vjerovanju, kamene kugle veliki izvor pozitivne energije, koje utiču na njihovu auru, centralni nervni sistem, te im omogućavaju bolju koncentraciju i smirenost, neophodne za donošenje bitnih odluka. Još jedna nevjerovatna stvar kamenih kugli je njihov uticaj na zdravlje čovjeka. Kako kažu mještani ovog kraja, na ovom prostoru gotovo da nema teških bolesti, a narod je prilično zdrav i dugovječan.

Najveća kugla ponađena u Evropi u mjestu Podrubavlje

Da li vrijedi posjeta kamenim kuglama?

Sam prilaz mjestu veoma je dobro uređen, te ispred ulaza, nalazi se parking namijenjen za sve posjetioce. Stoji čak i tabla na engleskom. Piše “Stone spheres”. Ulaz je besplatan, ali postoji mala kućica gdje možete uplatiti koju marku za donaciju i pomoć održavanju ovom sjajnom mjestu, skrivenom prelijepoj šumi. Kako bi se mjesto prilagodilo turistima, napravljene su klupe za sjedenje i natsrešnice, gdje možete da se odmorite, pojedete nešto i zaista uživate u ovoj prirodi.

Damir Džumhur prošao prvo kolo kvalifikacija za Australian Open

0

Najbolji bosanskohercegovački teniser Damir Džumhur je uspješno počeo 2021. Godinu. Prošao je prvo kolo kvalifikacija za Australian Open.

Džumhur je u prvom kolu kvalifikacija za prvi Grand Slam turnir sezone, koje se igraju u Dohi, savladao Emilija Gomeza nakon preokreta rezultatom 2:1 u setovima, nakon dva sata i 10 minuta igre.

U prvom setu vidjeli smo samo jednu priliku za break koju je dobio Ekvadorac u 11. gemu i odmah je iskoristio te poveo 6:5, a potom rutinski završio prvi set svojim servisima sa 7:5.

Džumhur je zaigrao mnogo bolje u drugom setu, napravio break u četvrtom gemu i potom uz male poteškoće ipak uspio set riješiti u svoju korist rezultatom 6:3 i poravnati na 1:1.

U odlučujućem trećem setu Džumhur je napravio dva breaka protiv 160. tenisera svijeta u trećem i sedmom gemu i završio meč rezultatom 6:2.

U drugom kolu kvalifikacija Džumhur će igrati protiv Juliana Lenza (ATP 245.) koji je sa 1;6, 6:2, 6:2 izbacio Renza Oliva (ATP 212.).

Uzunović: Bosnalijek uskoro osvaja američko tržište, u pandemiji smo pokazali koliko vrijedimo

0

Bh. farmaceutski gigant Bosnalijek danas obilježava 70. godišnjicu postojanja, a tim povodom za Klix.ba govorio je generalni direktor Nedim Uzunović.

Bosnalijek slavi veliki jubilej sedam decenija rada kompanije,
gledajući tih 70 godina, gdje je danas vaša kompanija i koji su njeni glavni aduti?

Bosnalijek je u ovih sedam decenija izrastao u najvećeg industrijskog proizvođača lijekova u Bosni i Hercegovini te jednog od farmaceutskih lidera u široj regiji. Vjerovatno ni najveći optimisti i vizionari te 1951. godine nisu mogli pretpostaviti da će nakon sedam decenija Bosnalijek izrasti u kompaniju koja posluje u više od 20 država i čije proizvode svakodnevno koriste milioni ljudi na tri kontinenta.

Sve ovo rezultat je rada, stručnosti i vizije hiljada radnika koji su u ovih 70 godina prošli kroz kompaniju i svi oni zaslužuju da im se čestita na današnji dan. Upravo su naši radnici naš najveći adut. To je uvijek bilo tako i sigurno će tako i ostati. Bosnalijek je jedna od rijetkih farmaceutskih kompanija u regiji koja je i dalje zadržala vlastiti istraživački i razvojni centar, što uz stručne radnike garantuje da najbolje vrijeme za Bosnalijek tek predstoji i da će u godinama pred nama Bosnalijek nastaviti snažan razvoj kako u BiH tako i na brojnim svjetskim tržištima.

Najviše sam ponosan na visok kvalitet lijekova koje naša kompanija proizvodi, a o tome najbolje govori i već spomenuta činjenica da su naši lijekovi registrovani u više od 20 država širom svijeta, zajedno s lijekovima velikih svjetskih imena. Riječ je ipak o jednoj od najsofisticiranijih proizvodnih grana i izuzetno kontrolisanom proizvodnom procesu koji podliježe najrigoroznijim mjerama i procedurama. Posjedujemo 7 GMP certifikata uključujući i EU GMP certifikat, kao i 4 različita ISO certifikata koje uredno održavamo i obnavljamo, što je garancija kvaliteta i sigurnosti naših proizvoda.

Veliko je zadovoljstvo vidjeti iznenađenje velikih imena iz svjetskih farmaceutskih kuća i drugih partnera kada dođu u obilazak naših pogona, gdje vrlo često i sami kažu da nisu očekivali taj nivo proizvodnih tehnologija i primjene znanja u kompaniji iz Bosne i Hercegovine. I dalje nažalost postoje brojne predrasude o svemu što dolazi iz BiH, iako smo u dosta slučajeva dosta bolji od konkurenata iz drugih evropskih država.

Iza nas je teška godina obilježena pandemijom koronavirusa u kojoj je Bosnalijek morao preuzeti ulogu kojoj se možda niste ni nadali. Kako je bilo tih proljetnih mjeseci 2020. godine te šta je sve kompanija uspjela postići?

Godina koju smo ispratili zaista je bila teška za sve nas. Tačno je da je od proglašenja pandemije Bosnalijek u BiH preuzeo na sebe zadatak da za sve naše građane i zdravstvene ustanove osigura sve potrebne količine esencijalnih lijekova i ostalih proizvoda, uključujući i dezinficijense za široku potrošnju koje proizvodi. Nismo dvojili nijednog momenta da je to u ovakvim kriznim vremenima naša obaveza. U tome smo uspjeli. Unatoč blokadama u transportu, zabranama izvoza iz niza zemalja, u BiH od početka pandemije nije nedostajao nijedan lijek koji Bosnalijek može proizvesti. Smatram da je izuzetno važno da svaka država ima jaku vlastitu proizvodnju lijekova, jer se u kriznim vremenima vlasti pojedinih zemalja okreću primarno zaštiti svog stanovništva.

Mi u svakom momentu tako velikom izazovu možemo odgovoriti, jer godinama kontinuiramo ulažemo u razvoj i modernizaciju proizvodnih kapaciteta koji su već odavno rame uz rame sa svim najvećim svjetskim kompanijama. Bosnalijek je godinama izvozno orijentisana kompanija i svjesni smo da se samo vrhunskim kvalitetom možemo boriti s ogromnom konkurencijom širom svijeta. Mi imamo iskustvo kako se boriti na zahtjevnim tržištima i zahvaljujući svemu ovome, u stanju smo apsolutno odgovoriti svim zahtjevima snabdijevanja i mnogo većih država nego je BiH.

Nije, naravno, bilo lako organizovati proizvodni proces u početku pandemije, kada niko nije znao sa kakvim virusom se suočavamo, ali smo tome pristupili maksimalno odgovorno gdje je jedan od prioriteta bio, a i dalje jeste, zdravlje naših uposlenika.
Bosnalijek nije prekidao proizvodnju i rad praktično niti jedne minute od proglašenja pandemije do danas.

Mnogo je pritužbi na odnos vlasti prema poslovnom sektoru, izvoznicima, onima koji stvaraju novu vrijednost. Kakvi su pogledi na tu temu iz Bosnalijeka?

Poslovni ambijent u BiH sigurno treba ozbiljne reforme i o tome se svi slažemo. Nažalost, previše dugo čekamo na te promjene i to sigurno ima negativne efekte na sve sektore, pa tako i na farmaceutski. Ono što je posebno bitno izdvojiti, kada je riječ o farmaceutskoj industriji, jeste da se ona u svim zemljama svijeta posmatra kao strateška industrija i shodno tome ima određenu podršku kroz različite mjere na nivou svake države. Zašto je to tako, najbolje smo vidjeli u prošloj godini kada su se svi zatvorili za izvoz prema drugim zemljama, kako bi primarno osigurali potrebe svog stanovništva. Takav odnos u BiH, nažalost, ne postoji.

Farmaceutska industrija je specifična i po tome što je država, preko svojih fondova i zdravstvenih ustanova, veliki kupac proizvoda, i zapravo kroz taj mehanizam svi nivoi vlasti mogu znatno utjecati na položaj farmaceutske industrije.

Svuda u svijetu u takvim nabavkama domaće firme imaju prednost. U BiH to nije tako, iako je to čak i zakonska obaveza. Oko 70 posto državne potrošnje odnosi se na lijekove iz uvoza, iako veliki dio tih lijekova proizvodi Bosnalijek ili druge domaće kompanije. Prema tom osnovu svake godine više stotina miliona maraka troši se na lijekove iz uvoza, a imamo svoje vlastite, jednako kvalitetne, često i kvalitetnije. Kada bi se to dovelo u nivo drugih susjednih ili evropskih država, onda bi domaće kompanije poput Bosnalijeka mogle još i više jačati svoju konkurentnost, što bi se prije svega odrazilo na međunarodnom tržištu, povećao bi se broj zaposlenih te bi ti lijekovi u konačnici bili jeftiniji. To je nešto što se može riješiti relativno lako, a koristi bi bile višestruke. Želim vjerovati da je pandemija bila dobra lekcija za sve nas da mijenjamo svoj odnos prema domaćoj proizvodnji jer jedino u nju se možemo potpuno pouzdati. Tako da sam optimističan da će u vremenu pred nama doći i do pozitivnih pomaka u tom smislu.

Bosnalijek u svojoj paleti proizvoda ima i one koji pomažu u liječenju COVID-19. Šta kompanija trenutno radi na tom polju?

Kako smo već na samom početku pandemije bili svjesni značaja farmaceutskih kompanija te činjenice da ćemo se jednim dijelom morati uzdati sigurno sami u sebe, počeli smo analizu i testiranje nekih naših proizvoda, za koje smo smatrali da mogu pomoći u liječenju, a poznavajući mehanizme njihovog djelovanja.
Još u aprilu smo, nakon dobijanja svih potrebnih saglasnosti i odobrenja, pokrenuli kliničku studiju u pet COVID bolnica u BiH, u vezi s mogućom primjenom našeg orginalnog lijeka Enkorten na pacijente zaražene COVID-19 infekcijom. Ovaj lijek je registrovan u BiH i primjenjuje se od 2013. godine. Radi se o imunomodulatoru koji reguliše prekomjerni odgovor organizma na upale, takozvanu citokinsku oluju. Upravo je ovaj prekomjerni odgovor organizma prepoznat kao jedan od glavnih uzročnika smrtnosti u COVID-19 infekcijama, odnosno kao glavni razlog pogoršanja stanja koje se obično javlja nakon prve sedmice bolesti. Rezultati provedene kliničke studije pokazali su da su pacijenti koji su primali ovaj lijek imali znatno brži oporavak, čak za tri dana u odnosu na one koji nisu primali lijek, te je pokazao učinak u smjeru snižavanja upalnih parametara u organizmu.

Izuzetno smo zadovoljni ovim rezultatima i nadamo se da će Enkorten naći svoju primjenu u liječenju COVID-19 te da će pomoći što većem broju ljudi da se brže i lakše oporave od ove bolesti. Bez obzira na to da li će i u kojoj mjeri ovaj lijek pronaći svoje mjesto u liječenju simptoma ove infekcije, ponosan sam na to da smo kao domaća kompanija ponudili svoj odgovor na ovu pošast.

Pored ovoga, nedavno okončano ispitivanje provedeno na Odjelu za mikrobiologiju i imunologiju Univerziteta u Sjevernoj Karolini u Sjedinjenim Američkim Državama, potvrdilo je da Lysobact P Spray® sprečava razvoj mišijeg koronavirusa (M-CoV) koji se još naziva virus mišijeg hepatitisa (MHV). Ovaj virus blizak je srodnik SARS-CoV-2 virusa, uzročnika COVID-19 i ispitivanja provedena na ovom virusu mogu se iskoristiti za komparaciju i predikciju djelovanja na samom SARS-CoV-2. Svim ovim pokazali smo da i mi u BiH imamo znanje i stručnost da budemo dio svjetskih nastojanja da se ova pandemija što prije obuzda.

Šta očekujemo od narednog perioda te koji su vaši srednjoročni planovi?

Imamo velike planove za budućnost te smo vrlo uzbuđeni u vezi s onim što dolazi. Planiramo nastaviti naš naučnoistraživački rad u različitim oblastima, što dugoročno povećava našu ukupnu vrijednost. Posebnu pažnju u narednom periodu posvetit ćemo otvaranju novih tržišta te jačanju prisutnosti na postojećim kroz dodatne registracije proizvoda.

Tu ću posebno istaknuti naše aktivnosti u smjeru izlaska na tržište Sjedinjenih Američkih Država, što smatramo jednim od najznačajnijih ciljeva, zbog velikog potencijala ovog velikog tržišta. Ubrzano provodimo pregovore vezane i za afričko tržište koje je dosta regulatorno zahtjevno. Tu su svakako i aktivnosti vezane za tržišta Latinske Amerike, Bliskog Istoka, širenje prisustva na tržištima Evropske unije.

Cilj nam je podići nivo efikasnosti na najviši mogući nivo, u svim segmentima poslovanja. Siguran sam da ćemo u tome uspjeti uz odgovorajuće zalaganje svih nas u Bosnalijeku.

Nova Godina – Novo Smilje u Hercegovini

0

Ovih dana u Brljici (Gornja Vitina) kod Ljubuškog, novinari su naišli na plantažu smilja koju njegov vlasnik obnavlja.

Parcela je kultivirana prije pet, šest godina, a očito je vlasnik (pr)ocijenio da je vrijeme za izmjenu nasada. Francuzi koji s uzgojem smilja imaju više iskustva tvrde da nasadi mogu do sedam godina. Pretpostavlja se da je vlasnik nasada došao do zaključka da je prvi nasad dao svoje, pa se odlučio na sadnju novoga.

Jasno čim obnavlja nasad da ima i svoju računicu, a ona se svodi na prodani ekstrakt od smilja. Dakle ni u smiljarstvu nije sve baš tako crno, piše Radio Čapljina.

Godišnjica – Bosnalijek sprema poklone za građane koji 10. januara slave 70. rođendan

0

Povodom obilježavanja 70 godina od početka rada, Bosnalijek je odlučio uručiti poklone svim građanima Bosne i Hercegovine koji 10. januara 2021. godine slave 70. rođendan.

Ovim putem pozivamo sve građane Bosne i Hercegovine koji 10. januara ove godine pune 70 godina da se jave na broj telefona: 033/254-496 ili na e-mail adresu: [email protected] kako bismo dogovorili sve potrebne detalje u vezi sa isporukom prigodnih poklona.

Kompanija Bosnalijek u proteklih sedam decenija prošla je kroz različite faze razvoja i izrasla u najvećeg domaćeg proizvođača lijekova i drugih farmaceutskih proizvoda. Jedan je od regionalnih lidera u svojoj branši, posluje na tri kontinenta i izvozi svoje proizvode u više od 20 država svijeta.

Generalni direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović kaže da je tokom svih ovih godina Bosnalijek uvijek bio važan dio domaće ekonomije, ali prije svega siguran oslonac svim građanima i zdravstvenim radnicima u teškim periodima.

“Tako je bilo tokom ratnih godina, tokom velikih prirodnih nesreća poput poplava iz 2014. godine, a naročito u toku 2020. godine i pandemije COVID-19 jer je Bosnalijek od prvog dana ove krize, koja i dalje traje, u potpunosti posvećen zadovoljavanju potreba zdravstvenih ustanova i građana Bosne i Hercegovine. Naše zdravstvo i naši građani tokom proteklih sedam decenija uvijek su mogli da se oslone na Bosnalijek, a ujedno je i Bosnalijek mogao da se osloni na njih te da kontinuirano raste zahvaljujući povjerenju svih naših kupaca. Uvjereni smo da će u vremenu pred nama ova veza biti još čvršća te da će Bosnalijek nastaviti svoj uspješan razvojni put, a da će građani i zdravstvene ustanove u BiH uvijek biti redovno i sigurno snabdijeveni svim našim kvalitetnim proizvodima”, poručio je Uzunović.

Ova simbolična akcija uručivanja poklona građanima Bosne i Hercegovine koji su rođeni na dan kada je Bosnalijek počeo sa radom prije 70 godina početak je obilježavanja ovog vrijednog jubileja koji će trajati tokom cijele 2021. godine.

 

Održan webinar na temu prodaje i prodajnih vještina

0

Webinar “Prodaja i prodajne vještine-jednostavni prodajni recepti svjetskih korporacija uz fokus ka postkriznim periodima“ je održan 12.11.2020. godine, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

U uvodnom dijelu webinara, učesnicima se obratila dr. sc. Elma Kovačević-Bajtal, direktorica Instituta za edukaciju, te najavila održavanje brojnih edukacija na aktuelne teme i  u sljedećoj godini.

Na webinaru su prezentirani glavni elementi prodajnog ciklusa, a polaznici su upoznati sa principima ispravnog prodajnog procesa i prodajnim konceptom. Posebno je objašnjeno kako se ponašati u situaciji kada kupac nije zadovoljan, kako pravilno pozicionirati svoje proizvode na “polici” i kod kupca usluge, te kako izvršiti naplatu potraživanja.  Webinar je bio interaktivan, tako da su učesnici webinara imali priliku diskutirati primjere uspješnih prodavača.

Na webinaru je učestvovalo 9 učesnika iz privatnog, javnog i nevladinog sektora.

Predavač na webinaru je bio Emir Ganibegović, dipl. ecc. Moderator je bio  mr.sci. Senad Hromić, stručni saradnik Instituta za edukaciju.

 

Mladi veslači iz Jablanice i Prozor-Rame „veslaju“ za bolju budućnost

0

Filipa, Ivana, Dinu i Harisa zbližila je ideja o pokretanju veslačke škole na Ramskom jezeru. VK Rama već godinama uspješno organizira svakodnevne treninge na ovoj lokaciji te godišnju veslačku regatu „Lake to Lake“ sa preko 100 učesnika. Kroz ranije aktivnosti USAID-ovog projekta PRO-Budućnost, povezali su veslački klub sa udruženjem „Green Valley“ iz Jablanice, okupivši tako mlade iz Prozor-Rame i Jablanice u jedan program čiji je cilj bio približiti veslanje novim generacijama, a posebno onima koji se ranije nisu okušali u ovom sportu.

„Povezali smo se i realizirali aktivnosti, a podršku smo našli u USAID-ovom projektu PRO-Budućnost. Trener VK Rama Filip Šimunović je učesnicima pokazao pravilnu tehniku upravljanja veslačkim čamcem. Jedni od drugih smo učili, što je olakšalo komunikaciju i učinilo nas jedinstvenom grupom. Nastala su nova prijateljstva, rođene su i nove ideje kako nastaviti sa saradnjom i druženjem u budućnosti“, kazao je Haris Ćosić.

Pored škole veslanja i škole kajaka, mladi su zajedno očistili dio obale Ramskog jezera.

„Sport je uvijek bio zagovornik suradnje i jednakosti. Stoga smo aktivnosti bazirali na sportu i nismo nimalo pogriješili. Tokom aktivnosti mladi su se družili, smijali zajedno, davali savjete jedni drugima i razvili prijateljske odnose. Ovakvim projektima postavljaju se temelji za buduću suradnju“, poručio je Ivan Perić, jedan od učesnika i organizatora programa.

„Kad me 2019. godine kontaktirao Haris Ćosić iz udruge Green Valley i predložio mi da zajedno sudjelujemo u realizaciji ove ideje, bio sam veoma zainteresiran. Veslači VK Rama su se odazvali i realizirali smo uspješno sve planirane aktivnosti. Kroz ovo su mladi imali priliku da razgovaraju, uče o kulturnom, vjerskom i povijesnom naslijeđu naroda na ovim prostorima. Raduje me činjenica da je nova generacija spremna zajedno graditi neku bolju i zajedničku budućnost u BiH“, poručio je trener Filip Šimunović.

Veslačka škola je povezala ljude iz dvije zajednice, a čini se da je postavila i temelje za trajnu saradnju novih generacija. „Veže nas ljubav prema vodi“, zaključio je Haris.

- Advertisement -
Google search engine

Get in touch

2,685FollowersFollow
2,490FollowersFollow