Izložba umjetničkog ciklusa “Zagrljaji”, jednog od najvećih živućih bh. umjetnika velikog Safeta Zeca je otvorena u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine na Dan državnosti BiH, 25. novembra.

Remek-djela Safeta Zeca će „grliti“ Muzej naredna tri mjeseca.

“Šlag na torti” u nizu događaja što obilježiše proteklu godinu u toj muzejskoj instituciji nesumnjivo je izložba “Zagrljaji” umjetničkog velikana Safeta Zeca, s kojom Muzej ulazi i u 2020. godinu. Domaći posjetioci, neki od njih i prvi put, i dalje svakodnevno pristižu u tu instituciju kako bi vidjeli remek-djela Zeca, ali i stalne muzejske postavke.

Direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović ističe u razgovoru za Fenu da posjetioci redovno ostavljaju pozitivne komentare zadivljeni izložbom koju su vidjeli, ali i drugim sadržajima koje muzej nudi. No, kako je navela, ostaju i zapanjeni uslovima u kojima ta institucija u ovim hladnim mjesecima radi – bez grijanja i daleko od uslova u kojima bi jedan nacionalni muzej trebao djelovati.

“Sramni uslovi rada i vrhunski sadržaji – tako bi se ukratko moglo opisati djelovanje muzeja. Prvo je posljedica stanja u kojem se muzej bez podrške države nalazi, godinama bez pravnog statusa i bez finansiranja, a ovo drugo je naš način borbe protiv te strašne nepravde”, ustvrdila je Hašimbegović.

Smatra da je upravo to prepoznao i Safet Zec, pristavši da njegovi radovi iz ciklusa “Zagrljaji” budu izloženi u zimskim mjesecima u hladnom muzeju, rizikujući da će uslovi pokvariti doživljaj izložbe i da će posjetioci umjesto o vrhunskim djelima više govoriti o drugim nelagodnostima.

“Ali je i prepoznao da je Historijski muzej pravo mjesto za ove radove koje je posvetio našim stradalim sugrađanima, Bošku i Admiri, u vrijeme opsade Sarajeva. Posjetilac izložbe uživa u umjetnosti, ali može u susjednoj galeriji pogledati i život građana pod opsadom, temu naše stalne postavke i na taj način bolje kontekstualizirati djela, jer umjetnost je ta koja ima uporište u stvarnim historijskim ličnostima i događajima”, podvukla je.

Muzej se može pohvaliti i da je u prošloj godini otvorio dva nova prostora koja dugoročno obogaćuju muzejsku ponudu – jedan je intiman, kućni, i u njemu je ispričana priča o izbjegličkom iskustvu iz devedesetih. Zasnovan je na istraživanju teme i prikupljanju priča ljudi koji su utočište od rata pronašli u Njemačkoj, a rađen je u saradnji sa Goethe institutom BiH i drugim partnerima.

“Želja nam je bila da pokrijemo i ovu važnu temu iz repertoara ratnih tema, ali i da senzibiliziramo javnost prema aktuelnom problemu dolaska izbjeglica i migranata u našu zemlju”, podvukla je.

Drugi je prostor smješten u prostoru depoa muzeja u kojem je autentičnim, a do sada neizlaganim dokumentima i eksponatima iz muzejskog fundusa, ispričana priča o ženskoj historiji, Antifašističkom frontu žena (AFŽ). Time je Muzej dobio stalni prostor koji je posvećen ženskom naslijeđu, nepravedno zanemarenom i od prethodnika te institucije.

Posjetioci su imali priliku pogledati i izložbu kojom je Muzej obilježio 1989., kao značajnu godinu u evropskoj historiji, obilježenu rušenjem Berlinskog zida. Ispričana je kroz priču o tri grada – Berlinu, Sarajevu i Gorici, gradovima koji su u svojoj historiji proživjeli iskustvo granica i zidova, a napravljena je kroz saradnju na EU projektu sa parterima iz Berlina (Berlinski zid memorijal) i Ljubljane (Muzej novije historije Slovenije).

Govoreći o učešću u međunarodnim projektima, Hašimbegović navodi da je Muzej ove godine kao koaplikant, sa Gradom Sarajevom, dobio značajni IPA projekat prekogranične saradnje sa Srbijom i započeo realizaciju saradnje sarajevskih muzeja sa muzejima iz Srbije pod nazivom “Muzejske priče”. Izložbe Historijskog muzeja prošle su godine putovale i izvan granica BiH, kao što je izložba radova Jima Marshalla koja je imala zapaženo gostovanje u Skoplju, gdje je bila uvrštena u zvanični program evropske manifestacije Bijele noći.

Kada je riječ o finansijskoj potpori toj instituciji, Hašimbegović ocjenjuje da iako zvuči paradoksalno, državni muzej u 2020. ne može računati ni na jedan projekat iz državnih budžeta jer nije dobio sredstva od državnih vlasti, čak ni grantovska koja su godinama jedini izvor iz budžeta. Na federalnom nivou nisu ispunili uslove, a poziv Ministarstva civilnih poslova BIH, zbog zastoja u formiranju vlasti, nije ni bio otvoren.

“No, niko već godinama ne postavlja pitanje kako preživjeti nego kakvi su planovi, koje izložbe namjeravamo postaviti, koje projekte namjeravamo implementirati, kako privući publiku u muzej…Srećom po našu publiku, volja, entuzijazam i kreativnost su tu da nam pomognu da maštamo, a tu su i međunarodni partneri koji nam pomažu da ozbiljnije planiramo i realiziramo nove aktivnosti”, mišljenja je direktorica Historijskog muzeja BiH.

Mnoge će godišnjice ta institucija obilježiti u ovoj godini, poput dvadeset pet godina od kraja rata u BiH, dvadeset petu godišnjicu genocida u Srebrenici, sedamdeset pet godina od osnivanja Muzeja i mnoge druge.

Hašimbegović najavljuje da će intenzivirati aktivnosti na sređivanju stalne postavke, koja će ove godine biti obogaćena izuzetno vrijednim novim eksponatima. Muzej je, kako navodi, došao u posjed nevjerovatne kolekcije figurina od plastelina rađenih za vrijeme opsade, djelo Zlatka Sarajlije, kao najsnažniji dokaz ljudske kreativnosti i otpora u teškim vremenima.

Ove godine u planu je ne samo jedan dan, nego cijeli juli posvetiti Srebrenici, za šta Muzej već ima dogovorene izložbe, novu građu i zanimljive goste. Bit će pojačana i izdavačka djelatnost, koju Hašimbegović ocjenjuje možda najslabijom karikom Muzeja, te objavljeno nekoliko relevantnih izdanja kataloga i publikacija.

“Ne želim ovim ozbiljnim temama uplašiti našu publiku, muzej se bavi ozbiljnim temama ali nastoji biti i kulturno žarište, mjesto zabave i razonode i takvih sadržaja tokom godine sigurno neće nedostajati”, zaključila je razgovor za Fenu direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović.