Tuesday, April 7, 2026
Google search engine
Home Blog Page 38

Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu: Kupujte bh. proizvode!

0

Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu uputio je građanima apel da daju doprinos u ublažavanju nepovoljnih posljedica u bh. ekonomiji usljed pandemije koronavirusa, tako što će kupovati proizvode koji su proizvedeni na teritoriji BiH.

“Nalazimo se u vanrednoj situaciji čiji su ishod i vrijeme okončanja još uvijek vrlo neizvjesni. Suočavamo se sa zdravstvenom krizom koja ugrožava živote mnogih naših sugrađana. Stručnjaci iz obasti zdravstva svakodnevno daju upute kojih se moramo pridržavati kako bi se počeo nazirati kraj ove krize, uz što manji broj žrtava. Nažalost, ova primarno zdravstvena kriza za sobom povlači i ekonomsku krizu čije posljedice još uvijek ni vodeći svjetski ekonomisti ne mogu u potpunosti sagledati. Sve ekonomije svijeta se nalaze u ogromnim problemima, a mnoge industrije kao turizam ili transport suočene su sa skoro potpunom obustavom aktivnosti. Za mnoge privredne subjekte ovo je nažalost kraj”, navode u apelu iz Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Ističu da bez obzira na nesagledive ekonomske razmjere ove krize i po BiH, kao vodeći ekonomski fakultet, žele dobrim primjerom pokazati da se sve institucije, svaka iz svoje perspektive, mogu i trebaju uključiti u suzbijanje negativnih posljedica. -Ta borba se može voditi i na nivou pojedinca, i zbog toga pozivaju građane da se uključite u borbu protiv ekonomske krize i već sada daju vlastiti doprinos oporavku privrede.

“A vaš doprinos je vrlo jednostavan. Sa ciljem što manjeg kretanja van kuće, preporuke stručnjaka su da se što rijeđe odlazi u kupovinu namirnica, te da se u tim prorijeđenim kupovinama nabave svi proizvodi koji će vam trebati do slijedeće kupovine. I upravo tu možete dati značajan doprinos. Naime, prilikom kupovine proizvoda u trgovinama pozivamo vas da vodite računa o kupovini proizvoda koji su proizvedeni na teritoriji BiH”, apeliraju iz ove visokoškolske ustanove.

Poručuju da su privrednici naše zemlje u poslijeratnom periodu naporno radili kako bi proširili ponudu proizvoda koji se kod nas proizvode. Posebno u oblasti higijene i prehrane. Pored toga, uložili su značajne finansijske, ljudske i tehnološke napore kako bi podigli kvalitet svojih proizvoda, te “sa zadovoljstvom možemo konstatovati kako su u tome uveliko i uspjeli”.

Zbog tih napora, ističu, danas imamo širok asortiman raznih proizvoda koje svakodnevno koristimo a koji su proizvedeni u Bosni i Hercegovini.

“Kupovinom upravo tih proizvoda dajete dvostruk doprinos borbi protiv ekonomske krize. Prvo, kupovinom i potrošnjom domaćih proizvoda pomažete da se sačuvaju radna mjesta – naših članova porodice, prijatelja, komšija. Drugo, kupovinom domaćih proizvoda pomažete i punjenje državnog budžeta, te time osiguravate penzije ljudi koji su izgradili ovo što danas kao društvo imamo, školarine za mlade generacije, te plate među kojima su posebno značajne plate medicinskog osoblja koje ovih dana rizikuju svoje živote kako bi nas i naše najmilije zaštitili od opakog virusa”, precizirali su iz Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Naglašavaju da građani kupovinom proizvoda koji su proizvedeni na teritoriji BiH ne samo da daju značajan finansijski doprinos oporavku bh. privrede, već i pokazuju visok stepen odgovornosti prema društvu, te zahvalnost onima koji se trenutno na više frontova bore da se naši životi u što je moguće većoj mjeri dalje nesmetano odvijaju.

“Borba protiv koronavirusa je dvojaka. Borba za zdravlje, kroz ostanak kući. I borba za radna mjesta, kroz kupovinu domaćih proizvoda! Ostanite što više kući, a kada kupujete, kupujte domaće”, poručuju iz Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

 

(Fena)

Privredna komora FBiH ponovo inicirala kampanju „Kupuj domaće – gradi BiH“

0

Privredna komora FBiH (PKFBiH) ponovno je inicirala kampanju “Kupuj domaće – gradi Bosnu i Hercegovinu” s ciljem da dodatno utiče na svijest potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda s obzirom na to da se na taj način doprinosi jačanju privrednih subjekata, zadržavanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta, a što je posebno značajno u okolnostima pandemije koronavirusa.

“Kupovinom bosanskohercegovačkih proizvoda podržimo privredu BiH koja je pod teškim uslovima usljed pojave koronavirusa usmjerila sve svoje kapacitete na opskrbu građana BiH, u vrijeme ograničenog izvoza i zatvaranja mnogih granica zemalja EU. Osim usmjeravanja proizvodnih kapaciteta bh. kompanija na opskurbu građana, značajno je spomenuti da one izdvajaju i značajna novčana sredstava za nabavku medicinske opreme” – navode iz PKFBiH.

Podsjećaju da je hrana nastala u BiH mnogo bolja za nas i naše zdravlje, među ostalim, zato što je kraće vrijeme potrebno za transport namirnica od proizvodne hale do trpeze. Također, domaće kompanije zapošljavaju ljude iz BiH, a kupovina domaćih proizvoda je ulaganje u budućnost.

Razvojem lokalne ekonomije i sistem zdravstva i obrazovanja ostvaruje velike benefite što je preduvijet njihovog kvaliteta.

“Ukoliko  bi svaki građanin BiH potrošio deset KM odabirući domaće proizvode, to bi direktno značilo 10 KM puta 3.500.000 stanovnika, što je 35.000.000 KM više prihoda (mjesečno). Godišnje to je 420.000.000 prihoda više domaćoj privredi uz nova zapošljavanja, sigurniji i puniji penzioni fondovi, bolja zdravstvena zaštita, kvalitetnije i modernije obrazovanje” – dodaju iz PKFBiH, napominjući da jedno radno mjesto u proizvodnji vuče pet do sedam radnih mjesta u pratećim industrijama.

Ako svaki građanin, ilustrirali su iz PKFBiH, prilikom gradnje ili nabavke potrebnih uređaja bude birao samo deset posto više domaćih proizvoda, to bi značilo 1.000.000 domaćinstava puta 300 KM godišnje, što je 300.000.000 KM više prihoda domaćoj privredi uz sve spomenute benefite.

“Kupovinom bh. proizvoda potaknimo domaću proizvodnju, ublažimo posljedice izazvane pojavom koronavirusa i ne dopustimo tonjenje mnogih kompanija. Pozivamo sve građane Bosne i Hercegovine na kupovinu domaćih bh. proizvoda, ne samo u vrijeme sadašnje krize, već i nakon toga” – saopćili su iz PKFBiH.

 

Kupovinom domaćih proizvoda doprinosi se jačanju kompanija i otvaranju radnih mjesta

0

Privredna komora FBiH (PKFBiH) ponovno je inicirala kampanju “Kupuj domaće – gradi Bosnu i Hercegovinu” s ciljem da dodatno utiče na svijest potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda s obzirom na to da se na taj način doprinosi jačanju privrednih subjekata, zadržavanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta, a što je posebno značajno u okolnostima pandemije koronavirusa.

„Kupovinom bosanskohercegovačkih proizvoda podržimo privredu BiH koja je pod teškim uslovima usljed pojave koronavirusa usmjerila sve svoje kapacitete na opskrbu građana BiH, u vrijeme ograničenog izvoza i zatvaranja mnogih granica zemalja EU. Osim usmjeravanja proizvodnih kapaciteta bh. kompanija na opskurbu građana, značajno je spomenuti da one izdvajaju i značajna novčana sredstava za nabavku medicinske opreme“ – navode iz PKFBiH.

Podsjećaju da je hrana nastala u BiH mnogo bolja za nas i naše zdravlje, među ostalim, zato što je kraće vrijeme potrebno za transport namirnica od proizvodne hale do trpeze. Također, domaće kompanije zapošljavaju ljude iz BiH, a kupovina domaćih proizvoda je ulaganje u budućnost.

Razvojem lokalne ekonomije i sistem zdravstva i obrazovanja ostvaruje velike benefite što je preduvijet njihovog kvaliteta.

Ukoliko  bi svaki građanin BiH potrošio deset KM odabirući domaće proizvode, to bi direktno značilo 10 KM puta 3.500.000 stanovnika, što je 35.000.000 KM više prihoda (mjesečno). Godišnje to je 420.000.000 prihoda više domaćoj privredi uz nova zapošljavanja, sigurniji i puniji penzioni fondovi, bolja zdravstvena zaštita, kvalitetnije i modernije obrazovanje – dodaju iz PKFBiH, napominjući da jedno radno mjesto u proizvodnji vuče pet do sedam radnih mjesta u pratećim industrijama.

Ako svaki građanin, ilustrirali su iz PKFBiH, prilikom gradnje ili nabavke potrebnih uređaja bude birao samo deset posto više domaćih proizvoda, to bi značilo 1.000.000 domaćinstava puta 300 KM godišnje, što je 300.000.000 KM više prihoda domaćoj privredi uz sve spomenute benefite.

„Kupovinom bh. proizvoda potaknimo domaću proizvodnju, ublažimo posljedice izazvane pojavom koronavirusa i ne dopustimo tonjenje mnogih kompanija. Pozivamo sve građane Bosne i Hercegovine na kupovinu domaćih bh. proizvoda, ne samo u vrijeme sadašnje krize, već i nakon toga“ – saopćili su iz PKFBiH.

 

Milkos ponovo izvozi na Kosovo

Proizvodi sarajevske mljekare Milkos vraćaju se na police marketa na Kosovu nakon što je tamošnja vlada ukinula takse na proizvode iz BiH i Srbije, uvodeći mjere reciprociteta u odnosu na Srbiju. Odluka važi do 15. juna, kada će se sagledati rezultati njene primjene.

Dok traje pandemija koronavirusa, ove ohrabrujuće informacije za Oslobođenje je potvrdio Adin Fakić, direktor Milkosa. Skoro 18 mjeseci je prošlo otkako je Kosovo uvelo takse, pravdajući se da želi zaštititi domaću proizvodnju i ujedno kršeći CEFTA sporazum.

– Stupili smo u kontakt sa našim kupcem sa Kosova i usaglasili se da ćemo nastaviti saradnju. Napominjem da mi izvozimo na Kosovo 10-12 godina, te da su svake godine zabilježene opstrukcije od Kosova vezano za otežavanje ili potpuno obustavljanje izvoza, tako da nikad nismo dostigli puni kapacitet. Datum 15. juni je ograničavajući faktor i predstavlja neizvjesnost od ponovnog prestanka izvoza, tako da smo se uz saglasnost kupca dogovorili da ćemo ići kamion po kamion sve do 15. juna, kaže Fakić.

Dodaje da će prva pošiljka mlijeka i mliječnih proizvoda krenuti za 10 do 15 dana.

– Dugo nas tu nije bilo i treba da vidimo jesu li nas kupci zaboravili. Kada je u pitanju međudržavni promet robe, postoje određeni zastoji, ali se nije desilo da nešto ne prođe ili da ne dođe iz suprotnog pravca. Nadamo se da će koridor za transport robe ostati aktivan, jer je važno da se nastavi komunikacija i promet robom, ističe Fakić i dodaje da je kompanija imala oko milion eura manje prihoda zbog nemogućnosti izvoza na Kosovo.

Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, kaže za Oslobođenje da se u situaciji kada imamo pandemiju, usporeno kretanje, ali i nestašicu robe, postavlja pitanje koliko bh. kompanije imaju kapaciteta da se pozicioniraju na kosovskom tržištu.

– S druge strane, možda je to i dobra stvar, pošto je sada lakše ući u markete i vratiti se na tržište, jer oni imaju nestašicu. Mislim da ova kriza može biti šansa, da je treba iskoristiti i ako ništa, sa minimalnim količinama se vratiti na tržište te stvarati pretpostavke da to bude ozbiljnija priča u narednom periodu. Najviše smo izgubili kada je u pitanju mlijeko, ali i čelik i poznato je da smo izvozili više od 60 miliona KM čelika na Kosovo, govori Egrlić dodajući da je gubitkom ovog tržišta BiH na godišnjem nivou napravljena šteta veća od 140 miliona KM.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da o ovoj odluci još nema zvaničnog obavještenja ni stava Sekretarijata CEFTA.

– Želim naglasiti da bi ukidanje jednostrano uvedenih taksi pozitivno uticalo na spoljnotrgovinsku razmjenu i nadam se da će privrednici iz BiH biti adaptirani za nastavak poslovne saradnje sa firmama na Kosovu, kaže Košarac.

(Oslobođenje)

Bosnalijekovi proizvodi Royal Jelly® na bazi matične mliječi

0

Matična mliječ je izvanredan koncentrat biološki aktivnih sastojaka, bitnih za pravilno funkcioniranje organizma. Ona sadrži vodu, bjelančevine, ugljikohidrate, vitamine (posebno B vitamine), minerale, enzime, esencijalne aminokiseline, kao i nukleinske kiseline (DNK i RNK). Poznata je po sadržaju 10-hidroksidecenoične kiseline (10-HDA), nezasićene masne kiseline izolirane isključivo iz matične mliječi, koja snažno djeluje protiv bakterija i gljivica. Matična mliječ je jedan od najbogatijih prirodnih izvora acetilholina, koji je odgovoran za prijenos nervnih impulsa i lučenje žlijezda, a sadrži i gamaglobulin, koji jača imunitet.

Matična mliječ jača vitalnost i otpornost organizma, ubrzava oporavak, poboljšava funkcionalne sposobnosti i usporava starenje. Preporučuje se preventivno u stresnim situacijama i pri velikim psihofizičkim naporima. Ukratko, matična mliječ je izvrstan biostimulator i prirodni antioksidans.

Bosnalijekovi proizvodi Royal Jelly® na bazi matične mliječi poboljšavaju fizičke i psihičke performanse, podiže imunitet, povećava apetit, poboljšava apsorpciju vitamina i minerala, a ima i antimikrobni efekat.

Više na :

http://royal-jelly.ba/

http://royal-jelly.ba/royal-superior-jelly/

Kosovo od 1. aprila ukida taksu na robu iz Bosne i Herecgovine

0

Premijer Kosova Aljbin Kurti je objavio da je Vlada Kosova donijela odluku o ukidanju takse na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine i uvođenju mjera reciprociteta u odnosu na Srbiju.

Mjere reciprociteta neće biti primijenjene u odnosima sa Bosnom i Hercegovinom.

Odluka stupa na snagu večeras u 24 sata i važi do 15. juna ove godine kada će se sagledati rezultati primjene ove odluke, prenijele su agencije.

GOLD PRODUCT – najbolji čuvar vašeg zdravlja

0

Gold Product proizvodi su 100 posto organski visokokvalitetni proizvodi, genetički nemodifikovani i bez hemijskih dodataka. Preporučuju se kao najbolji partner za sve ljude u borbi protiv virusnih infekcija, jer snažan imunološki sistem je najvažniji za očuvanje zdravlja.

Ako imate jak i zdrav imunološki sistem, onda se možete uspješno suprotstaviti narušavanju ravnoteže u svom tijelu. Naši proizvodi pouzdano pomažu u jačanju imuniteta, na kojem konstantno treba raditi kako bi se organizam mogao odbraniti od raznih bolesti, infekcija i zaraza.

Vrhunski sastojci naših proizvoda garantuju Vam najbolju brigu za zdravlje. Kvalitet naših proizvoda su prepoznali: Mirza Teletović, Fikret Hodžić, Amina Kajtaz, Haris Biber, Damir Beljo, Ermin Jazvin, Bahrudin Mahmić, Nedžmin Ambesković, Aleksandar Seksan, prof. dr. Midhat Jašić, prof. dr. Nurka Pranjić, Halid Šabanović,  Igor Emkić,  Selma Zrnić, Mesud Selimović, Adnan Jakupović, Lorens Listo, Ermin Lugan, Mirsad Jusić – preporučuje Gold Product tim.

Više informacija o proizvodu i načinu kupovine možete dobiti na broj telefona +387 62 570 888, ili nas posjetite na našoj Facebook ili Instagram stranici.

 

Ebios – online platforma za kupovinu i kućnu dostavu voća i povrća

0

Kompanija Bios iz Visokog, specijalizirana za proizvodnju voća i povrća, pokrenula je online platformu kojom se kupcima omogućava dostava visokokvalitetnog i zdravog voća i povrća na kućna vrata.

Platforma Ebios.ba (hyperlink: https://www.ebios.ba) nudi kupcima na području sarajevskih općina Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad i Ilidža dostavu voća i povrća, te kvalitetnih sokova, na kućnu adresu. Na ovoj internet stranici možete pronaći sve proizvode iz našeg asortimana, odabrati artikle koji su vam potrebni, te platiti. Plaćanje se vrši online ili prilikom preuzimanja robe, kreditnom karticom ili gotovinski. Kreditna kartica se može koristiti i prilikom ličnog preuzimanja robe prispjele dostavom.

U vrijeme pandemije koronavirusa, koja je donijela ograničenja kretanja, posebno za maloljetne i starije osobe, kompanija Bios je učinila i ovaj iskorak ponudivši, prvi put u Bosni i Hercegovini, opciju dostave zdravih proizvoda u sve domove.

Ukoliko su Vaši roditelji prinuđeni ostati kući, dostavljači kompanije Bios će im na vrata, uz sve mjere zaštite Vaših najmilijih, kao i naših radnika, dostaviti ono što im je potrebno, a što je ponuđeno na stranici www.ebios.ba (hyperlink: https://www.ebios.ba). Također, ne zaboravite da posjetite i našu Facebook stranicu (hyperlink: https://www.facebook.com/ebiosba/), putem koje nas možete kontaktirati, ali i na kojoj svakodnevno možete pronaći novitete u našem radu.

Proizvodi su primarno domaćeg porijekla, jer je to temelj funkcioniranja Biosa. Mi otkupljujemo sve što domaći proizvođači, posebno naši kooperanti, proizvedu, uz uslov da je voće i povrće organskog porijekla, dakle bez hemijskih sredstava ili modifikacija. Ono što Bios nudi u prodaji provjerenog je kvaliteta i zdravo.

Kompanija Bios iz Visokog već 17 godina egzistira u Bosni i Hercegovini. Radom i zalaganjem naših uposlenih, nametnuli smo se kao lider na tržištu. Bavimo se proizvodnjom i prodajom sjemenskog i sadnog materijala, opremom za plastenike, kao i otkupom i prodajom domaćeg voća i povrća.

Platforma eBios.ba (hyperlink: https://www.ebios.ba) još je jedan iskorak u razvoju ove bosanskohercegovačke kompanije kojim se ponosimo.

 

Bona – Stari grad Blagaj, bosanska tvrđava sa 1500-godišnjom historijom

0

Stari grad Blagaj, poznat i kao Bona ili Stjepan-grad je tvrđava na području naselja Blagaj.

Istraživanjima u drugoj polovini XX stoljeća utvrđeno je da je područje Starog grada Blagaj neprekidno bilo naseljeno od željeznog doba pa sve do 1835. godine.
Najprije su Iliri ovdje sagradili svoju Gradinu. Rimljani su nakon osvajanja ilirske teritorije, mimo svog običaja da naselja prave uz prometnice, uz ilirsko naselje izgradili svoju tvrđavu.

Tu tvrđavu su dograđivali Bizantinci, u vrijeme cara Justinijana I, između 535. i 600. godine, što se vidi po tehnici koso položenog kamena u redovima od 20 do 25 cm.
Slaveni ovdje osnivaju župu Hum.

Prvi pisani izvori o Blagaju, potječu iz Spisa o narodima bizantijskog cara i pisca Konstantina Porfirogenita nastalog između 948. i 952. godine u kojima se spominju dva grada u Zahumlju – Bona i Hum.
U vrijeme raške države, u Blagaju je stolovao humski knez Miroslav, Nemanjin brat. Bosanski ban Stjepan II Kotromanić 1326. godine prvi put uključuje ovo područje u bosansku državu. Postoji nekoliko povelja koje izdaju bosanski vladari u Blagaju, još od vremena kralja Tvrtka I. U maju 1404. godine Blagaj postaje jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana Vukčića Kosače.

Historija piše da bosanski ban Stjepan II Kotromanić 1326. godine ovo područje uključuje u bosansku državu. U maju 1404. godine Blagaj postaje jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana Vukčića Kosače.

Osmanlije su zauzele Blagaj 1465. godine, a već 1473. godine spominje se blagajski kadija. Grad su nastanjivali sve do 1835. godine.

Poziv startup firmama, početnicima u biznisu za prijavu na učešće u besplatnom Inovativnom startup business centru

0

U okviru projekta Uspostava modela inovativnog business startup centra za početnike u biznisu sa područja Kantona Sarajevo, koji se implementira uz finansijsku podršku Vlade Kantona Sarajevo putem Ministarstva privrede, Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA objavljuje javni poziv startup firmama, početnicima u biznisu za prijavu na učešće u besplatnom Inovativnom startup business centru.

Cilj i namjena ovog projekta je jačanje ljudskih kapaciteta, znanja i vještina inovativnih poslovnih subjekata na području Kantona Sarajevo, omogućavanjem pristupa širokom spektru usluga namijenjenih razvoju i rastu početnika u biznisu koje su već razvijene u Sarajevskoj regionalnoj razvojnoj agenciji, objedinjavanjem modela poslovnog centra, inkubatora, otvorenog zajedničkog radnog prostora (coworking space) i startup akceleratora.

Podrška odabranim poduzetnicima koji će biti primljeni u Inovativni startup business centar će uključivati:

  • Osiguran radni prostor, sa svom potrebnom uredskom infrastrukturom (za 20 subjekata)
  • Korištenje sale za sastanke, sale za konferencije, seminare i edukacije
  • Usluge mentorstva i savjetodavne usluge (Standardizovani mentoring proces za početnike u biznisu, po japanskoj metodologiji, osiguran od strane iskusnih certificiranih mentora) – praćenje, usmjeravanje i korigovanje razvoja preduzeća
  • Povezivanje sa različitim partnerima u inostranstvu iz različitih inovativnih sektora i oblasti
  • Podrška pronalaženju i korištenju bankarskih i kreditnih izvora finansiranja
  • Osposobljavanje i podrška u kreiranju projektnih prijedloga za finansiranje proizvoda/usluga iz fondova EU
  • Podrška u promociji i izradi promo materijala
  • B2B povezivanje i prisustvo brojnim skupovima, konferencijama, sajmovima u kojima SERDA i njeni partneri učestvuju
  • Učešće u ostalim aktivnostima koje provodi SERDA

Trajanje projekta je 6 mjeseci, sa mogućnošću produženja.

Ko može aplicirati?

Na učešće mogu aplicirati mikro/mala/srednja preduzeća i obrtnici:

  • koji imaju većinsko domaće privatno vlasništvo,
  • registrovani na području Kantona Sarajevo (općine Centar, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Trnovo, Vogošća)
  • koji se nalaze u početnoj fazi poslovanja (do 24 mjeseca starosti na dan objave poziva)
  • koji imaju razvijene konkretne poslovne ideje, ali im nedostaju poslovne vještine da bi svoje proizvode/usluge uspješno komercijalizirali
  • koji žele povećati svoju profitabilnost
  • čija je poslovna ideja u vezi sa obavljanjem proizvodne i uslužne djelatnosti
  • čije poslovne ideje nude nova rješenja u odnosu na postojeće stanje
  • koje imaju izmirene obaveze po osnovu poreza i doprinosa

Na Javni poziv mogu se prijaviti mikro, mala i srednja preduzeća i obrtnici sa područja Kantona Sarajevo, s tim da će prednost prilikom odabira imati inovativne, uspješne, brzorastuće i izvozno orijentirane firme. Pored navedenog, prednost će imati i firme koje vode osobe do 35 godina starosti i žene.

NISU prihvatljive Startup firme koje imaju registrovanu osnovnu djelatnost u oblasti: trgovine na veliko i malo, namjenske industrije, proizvodnje i prerade duhana, proizvodnje i prerade alkohola i igara na sreću.

POTREBNA DOKUMENTACIJA ZA PRIJAVU

  • Prijavni obrazac može se preuzeti na LINKU ili u prostorijama SERDA-e
  • Rješenje o registraciji (ovjerena fotokopija rješenja iz sudskog registra ili aktuelni izvod iz sudskog registra ne stariji od 3 mjeseca) ili ekvivalent ili potvrda nadležnog organa iz koje se vidi da je aplikant registrovan za obavljanje djelatnosti
  • Izjava da je podnosilac prijave izmirio obaveze po osnovu poreza i doprinosa (firme koje budu odabrane su dužne dostaviti Uvjerenje da je podnosilac prijave izmirio obaveze po osnovu poreza i doprinosa – ne starije od 3 mjeseca)

Komisija zadržava pravo zatražiti dodatnu dokumentaciju od firmi koje budu uključene u Projekat.

Sa izabranim korisnicima će se potpisati ugovori o učešću na projektu.

Prijavni obrazac i prateću dokumentaciju dostaviti poštom ili lično na adresu:

Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA, Kolodvorska 6, Sarajevo 71000

Krajnji rok za podnošenje prijava je:  20. MART 2020. GODINE

Za dodatne informacije možete se obratiti Sarajevskoj regionalnoj razvojnoj agenciji SERDA direktno, putem e-maila [email protected] ili na telefon 033 641 520.

(SERDA)

- Advertisement -
Google search engine

Get in touch

2,685FollowersFollow
2,490FollowersFollow