Tuesday, April 7, 2026
Google search engine
Home Blog Page 37

BH Telecom kao tehnološki lider u telekomunikacijama završio testiranje 5G mreže

proizvod
-
0
BH Telecom kao tehnološki lider u telekomunikacijama završio testiranje 5G mreže

Upravo u mjesecu maju 2019. godine, BH Telecom je dobio licencu za uvođenje 4G mreže, a već u ljeto, u sklopu Sarajevo Film Festivala, na Pozorišnom trgu „Susan Sontag“ u Sarajevu, predstavili smo mogućnosti i iskustva  5G mreže te spremnost kompanije za nove tehnološke promjene.

Ove godine, simbolično na Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva, želimo istaknuti kako smo proveli testiranje 5G mreže.

Posebna vrijednost ovog testiranja je u činjenici da je  5G tehnologija  testirana u multivendorskom okruženju i sa najsavremenijom opremom, te da su naši inženjeri i pored izuzetno složenih okolnosti rada u okvirima globalne pandemije, poštujući sve propisane mjere sigurnosti, za kratko vrijeme po uvođenju 4G mreže uspjeli pustiti u aktivan rad i 5G mrežu. Izvršeno je mjerenje jačine EM polja po referentnoj metodologiji u okolini 5G i pridružene 4G bazne stanice. Izmjerene vrijednosti su bile unutar referentnih i u skladu sa najstrožijim svjetskim normama i standardima.

„Dolazak 5G mreže za BH Telecom znači otvaranje novih poslovnih mogućnosti. Brzine koje smo izmjerili od 1,4 Gbps daju osnov za ostvarivanje partnerstava s drugim srodnim industrijama radi kreiranja specijaliziranih rješenja za naše korisnike. Veliku količinu podataka i cjelokupnu tehnologiju usmjeravat ćemo na razvoj 5G infrastrukture koja će u najvećoj mogućnoj mjeri pridonijeti podizanju kvalitete i jednostavnosti života. Želja nam je da najmodernija tehnologija bude jedan od osnova na kojem gradimo kvalitet, korisničko iskustvo i zadovoljstvo naših korisnika. Osnovni oslonac za izgradnju 5G mreže je optička transportna mreža koja se kontinuirano gradi i širi, te postojeća 4G+ mreža, u skladu sa aktuelnim standardima“, rekao je Sedin Kahriman, v.d. generalni direktor BH Telecoma, saopćeno je iz te kompanije.

Postoji neograničen broj servisa koji će se oslanjati na 5G mrežu. Očekuje se da će rane implementacije 5G mreže dovesti do poboljšanja fiksno-bežičnog i mobilnog širokopojasnog pristupa (MBB). Na taj način stvorit će se preduslovi za prijenos videa veće kvalitete, korištenje virtuelne realnosti na mobilnim uređajima, gadget-a poput pametnih naočala, te povezivanje velikog broja uređaja. Imajući u vidu tržišne trendove, 5G će omogućiti gigabitne brzine na cijelom području Bosne i Hercegovine, što je osnovni preduslov za smanjivanje digitalnog jaza između urbanih i ruralnih sredina. Izgradnja optičke infrastrukture u ruralnim sredinama vršit će se kombiniranjem 5G tehnologije i optičkog transporta uz realizaciju usluge fiksno-bežičnog pristupa (FWA).

BH Telecom educira kadrove, te usklađuje nabavku novih tehnologija sa zahtjevima 5G mreže. Širenje 5G mreže će uslijediti u BiH onda kad korisničke potrebe za brzinama i mogućnostima 5G mreže budu iskazane, a usklađeno sa propisima nadležnih ministarstava i državnog regulatora koji između ostalog upravljaju frekvencijskim spektrom. Ne treba zanemariti činjenicu da obim investiranja u 5G mrežu zahtijeva multimilionska sredstva. Naša želja je da se i na tržištu i u regulativi što prije omogući klima i uvjeti kako bismo nastavili sa tehnološkim napretkom, za koji smo i demonstrirali spremnost.

„Treba istaći da je posljednja godina u tehnološkom smislu bila ključna za BH Telecom. Naime, u maju prošle godine smo pustili 4G + mrežu i evo, za samo godinu dana, uspješno smo uključili i 5G mrežu. Naš tim je, uz povećan angažman na svim uslugama kojima je BH Telecom olakšao komunikaciju i život u ovim vremenima, učinio skupa sa našim partnerima  da je BH Telecom prvi telekom operator u BIH koji je testirao 5 G tehnologiju. Još jednom čestitam svim građanima Bosne i Hercegovine 17. maj, Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva.“, istakao je Sedin Kahriman, v.d. generalnog direktora BH Telecoma.

Nasuti čiste bistre vode, vodice na Visočici…neprocjenjivo!

proizvod
-
0
Nasuti čiste bistre vode, vodice na Visočici…neprocjenjivo!

Reporterska ekipa portala www.proizvod.ba  je danas nasula čiste, bistre vode, vodice… na lijepoj Visočici.

U fotogaleriji pogledajte predivne prizore bosanskih ljepota. Jedan od najmarkantnijih vrhova planine Visočice je Puzim sa svojom nadmorskom visinom od  1776 metara.

Vrh Puzim, zbog svojih oštrih i visokih litica privlači mnoge planinare.

I danas četvrt vijeka od proteklog rata u Bosni i Hercegovini, ovo područje je jos uvijek rizično i nije deminirano!

Pisac Dževad Karahasan dobitnik Goetheove nagrade za 2020. godinu

proizvod
-
0
Pisac Dževad Karahasan dobitnik Goetheove nagrade za 2020. godinu

Grad Frankfurt dodijelio je Goetheovu nagradu 2020. bosanskohercegovačkom piscu Dževadu Karahasanu koji živi u Sarajevu i Grazu, objavili su austrijski mediji.

“U vremenima rastućeg nacionalizma u Evropi, ovogodišnji dobitnik nagrade Dževad Karahasan zalaže se za trajno prevladavanje granica, bilo da se radi o političkim ili kulturološkim”, obrazložio je odluku gradonačelnik Frankfurta Peter Feldmann.

Nagrada, uz koju ide i 50.000 eura, posvećena je toleranciji i razumijevanju. U prilog odluci o dodjeli nagrade Karahasanu istaknuto je i da je on veliki evropski pisac, da njegova djela uključuju romane, drame, eseje i teorijske spise, te da imaju edukativni podsticaj. Ta djela, kako je navedeno, posvećena su posredovanju između istoka i zapada, između islama i kršćanstva, piše austrijski Der Standard.

Karahasan, rođen 1953., radio je kao predavač dramaturgije i dramskog pisanja na različitim evropskim univerzitetima. Njegova najvažnija djela su“Sara i Serafina” (2000),“Utjeha noćnog neba” (2016) i zbirka priča “Kuća za umorne” (2019).

Goetheova nagrada dodjeljuje se svake tri godine na rođendan Johanna Wolfganga Goethea, osobi“koja se već dokazala kroz svoj rad i čiji je stvaralački rad dostojan časti posvećene sjećanju na Goethea”.

 

Povećana potražnja za proizvodima bh. brenda „SETI“

proizvod
-
0
Povećana potražnja za proizvodima bh. brenda „SETI“

U periodu od kada je počela pandemija izazvana Korona virusom, povećana je potražnja za proizvodima poznatog bh. brenda SETI. U svom asortimanu ima preko 100 proizvoda a najveća potražnja je bila za rižom i palentom, navodi se je u saopćenju firme Sefo iz Sarajeva.

Iako je na početku bio mali zastoj u snabdijevanju sirovinama, kako je rečeno, situacija se ubrzo stabilizovala. Ono što je najvažnije, naveli su, nije bilo otpuštanja radnika a plate su ostale stabilne i redovno isplaćivane.

U kompaniji Sefo, koja je vlasnik SETI brenda, planira se nabavka dodatne opreme i pokretanje novih proizvoda, kao i unaprijeđenje postojećih pakovanja.

 

Obnova mosta “Bitka za ranjenike“ na Neretvi – strateški turistički projekat Općine Jablanica

proizvod
-
0
Obnova mosta “Bitka za ranjenike“ na Neretvi – strateški turistički projekat Općine Jablanica

Nakon pribavljanja sve neophodne dokumentacije za rekonstrukciju porušenog mosta na Neretvi, lokalitet Muzej Bitka za ranjenike na Neretvi u Jablanici izvođač radova preduzeće HP Investing iz Mostara je otpočeo sa izvođenjem pripremnih radova u prvoj sedmici mjeseca marta 2020. godine.

Za realizaciju ovog projekta zaduženi su:
Investitor: OPĆINA JABLANICA
Naručilac radova: JP „EPBiH“ dd Sarajevo
Izvođač radova: HP „Investing“ doo Mostar
Ugovorena vrijednost radova iznosi   1.074.314,18 KM
Rok za izvođenje radova: 8 mjeseci od dana uvođenja u posao
Nadzor: Privredno društvo Institut IGH dd – Banja Luka

Kroz realizaciju ovog projekta koji je od strateškog interesa za općinu Jablanica, a posebno za razvoj turizma, izvršit će se slijedeći radovi predviđeni ugovorom o izvođenju radova.

Izvođač radova je za početak realizacije ovog projekta izradio Projekat izvođenja radova (Izvedbeni projekat) prema kojem već duže od mjesec dana izvodi radove na probijanju pristupnog puta do prelaza preko Neretve, gdje je uz teške mašine i dizalice do sada urađen veliki dio pripremnih radova kako bi se stvorile pretpostavke za dopremu i spuštanje u rijeku pontona kapaciteta nosivosti minimalmo 50 tona.

Uz sve poteškoće koje su pratile izvođača radova kroz izvođenje radova na pristupnom putu do Neretve, veliki problemi su uzrokovani i pojavom pandemije Corona virusa (COVID-19) i proglašenje stanja nesreće u FBiH, ali su uz pridržavanje mjera, uposlenici preduzeća HP „Investing“ doo Mostar uradili veliki dio poslova u skladu sa dinamikom radova.

U narednom periodu u skladu sa ugovorom o izvođenju radova predstoje radovi na izradi bušotina, injektiranje istih,  izvođenje raznih betonski radova, uklanjanje postojeće horizontalne (desne) rešetkaste konstrukcije u vodi koja je pomjerena uslijed velikih vode, ukupne težine cca. 60 tona, vađenje iste i deponovanje na lokalitet Spomen kompleksa Bitka za ranjenike na Neretvi.

Uz navedeno predviđeno je da se izgradi, transportuje i montira nova desna horizontalna rešetka kao glavni eksponat ukupne težine oko 65 tona.

Preduslov za izvođenje ovih radova je pjeskarenje čelične desne rešetkaste konstrukcije, bojenje iste, rad na sanaciji lijeve (kose) rešetkaste konstrukcije, pjeskarenje i bojenje iste, kao i drugi radovi vezani za ovu rešetku u vezi njene obnove, a koji su predviđeni ugovorom o izvođenju radova.

Ugovorom je posebno predviđena nabavka i ugradnja čeličnih profila za konstrukciju pješačke staze,  pjeskarenje i bojenje iste, nabavka i ugradnja drvenih elementa za konstrukciju pješačke staze prema projektu od četinara II klase, sa dvoslojnim premazom, nabavka i ugradnja bukovih impregiranih drvenih pragova, izrada čelične ograde na postojećem rešetkastom mostu, kao i drugi radovi vezani za isto.

U narednom periodu se očekuje intenziviranje radova na obnovi porušenog mosta na Neretvi. Očekujemo da se ovaj strateški projekat za općinu Jablanica okonča u skladu sa predviđenim rokovima, ukoliko aktuelno stanje nesreće uzrokovano pojavom Corona virusa (COVID 19), te vremenske i druge nepredviđene okolnosti ne budu spriječavale izvođenje radova, navodi se na web stranici Općine Jablanica.

Limun – jedna od najzdravijih voćki na svijetu

proizvod
-
0
Limun – jedna od najzdravijih voćki na svijetu

Limun je odličan za detoksikaciju tijela, zbog čega mnogi vole da ispijanje limunade, ali zapravo, sok limuna nije najbolji način da izvučete sve zdrave nutrijente iz ovog voća.

Najbolja varijanta jeste smrznuti limun, i to konzumiranje zajedno sa korom, jer je ona zapravo najzdraviji dio ovog tropskog voća.

Naučnici su otkrili da kora limuna može značajno da poboljša imunitet, a sadrži materije koje sprječavaju rak, regulišu holesterol, liječe infekcije i izbacuju parazite i bakterije iz tijela.

 Neki od najznačajnijih benefita limuna:

– Sprječava astmu

– Jača imunitet

– Bori se protiv upale

– Detoksikuje jetru i bubrege

– Reguliše krvni pritisak

– Sprječava rak

– Pomaže liječenju anksioznosti i depresije

Ako je vjerovati nedavnom istraživanju, limunova kora sadrži 5 do 10 puta više vitamina od samog voća, a dokazano je i da može da uništi ćelije raka debelog crijeva, pluća i dojke.

Ono što je najvažnije jeste to što materije iz limuna i njegove kore uništavaju samo maligne ćelije, dok zdrave ćelije organizma ostaju zaštićene.

Najzdraviji način primjene:

Ljekar i nutricionista Merilin Grenvil tvrdi da kora mnogih voćki može da vam poboljša zdravlje. Budući da je kora veoma gorka, Grenvil preporučuje da limun zamrznete, a zatim sameljete zajedno sa korom, sjemenkama i pulpom.

Tako izrendan limun dodajte u čaj, smuti, supu, salatu, desert i zaštitićete se od opakih bolesti, kažu naučnici. Veoma je važno da limun dobro očistite od prljavštine i pesticida pomoću jabukovog sirćeta.

(https://e-dijaspora.info)

Stari grad Bjelaj (Bilaj) u Bosanskom Petrovacu

proizvod
-
0
Stari grad Bjelaj (Bilaj) u Bosanskom Petrovacu

Nalazi na rubu Bjelajskog polja. Sa ceste Bosanski Petrovac- Bihać u Vrtočama se skreće na put ka Kulen Vakufu, a sa tog puta na lokalni put do sela Bjelaj. Grad je smješten na sjevernom pobrđu planine Osječenice koje okružuje Bjelajsko polje sa zapadne strane. Područje oko samog grada je nenaseljeno i pusto.

Stari grad Bjelaj (Bilaj) dobio je ime po bjelini (bijeloj ili biloj boji) kojom se isticao iznad Bjelajskog polja. Mnogi gradovi u Bosni i Hercegovini u svom imenu sardžavali su tu odrednicu, kao Biograd (Akhisar), Biograci i mnogi drugi.

Grad se prvi put spominje u pisanim izvorima 1495. godine. Godine 1528., po osvajanju Jajca, osmanske čete su se razasule u krajevima današnje sjeverozapadne Bosne. Pod Bjelajem (Bijajem) ih je potukla vojska pod komandom bana Ivana Karlovića i braće Vuka i Krste Frankopana. Između 1530-1537 godine Bjelaj (Bilaj) je potpao pod osmansku vlast. Pripao je bosanskom sandžaku, vilajetu i kadiluku Neretva.

Već 1540. godine spominje se prvi put nahija Bjelaj, a nešto kasnije spominje se kao nahija Bjelaj-Blagaj, ali ubrzo potpada kod kadiluk Kamengrad, koji se spominje kao kadiluk u bosanskom ili kliškom sandžaku. U gradu Bjelaju (Bilaju) je bila stalna posada pod zapovjedništvom dizdara. Zabilježeno je da je 1577. godine u tvrđavu smještena posada od 370 osmanskih plaćenika. Od 1592. grad se nalazio u sastavu bihaćke kapetanije, a od 18. vijeka u sastavu petrovačke kapetanije.

Cijeli kompleks je smješten na vrhu brijega, na platou koji se proteže u osnovnom pravcu sjever-jug, dugačkom oko 850 m. Plato se dijeli na sjevernu, širu i južnu, užu polovinu koje su podjednako dugačke. Na južnom kraju sjeverne polovine platoa nalazi se Velika gradina, nedovoljno istražen praistorijski lokalitet iz bronzanog i gvozdenog doba.
Južni dio platoa, koji je mnogo uži od sjevernog, je u obliku lingule. Na njegovom sjevernom kraju je neistraženi praistorijski lokalitet Mala gradina. Južno od nje je veliko utvrđenje iz osmanskog i srednjovjekovnog perioda.

Stari grad ima dva dijela: južni srednjovjekovni i sjeverni osmanski dio. Srednjovjekovni grad ima tlocrt nepravilnog pravougaonika dužine preko 40 m (sjever-jug), a širine oko 35 m (istok-zapad). Ulaz u grad nalazi se u sjevernom bedemu. Srednjovjekovni grad je još uvijek dosta dobro sačuvan, dok su od osmanskog obora ostali samo dijelovi zapadnog zida.

U bedemima srednjovjekovnog grada uočene su rupe iz kojih je vađen kamen. Nacionalni spomenik izložen je propadanju usljed zapuštenosti, neodržavanja i nepostojanja odgovarajućeg plana upravljanja.

Više podataka na www.kons.gov.ba
photos by KONS
https://www.bosanskipetrovac.gov.ba

 

“Kraljica” prirodno i tradicionalno – kupuj od malih biznisa

proizvod
-
0
“Kraljica” prirodno i tradicionalno – kupuj od malih biznisa

Pokretanje kraft destilerije zapravo nije bila moja prvobitna ideja. Krenulo je s poljoprivredom i malinama, ali nakon što su se pojavili problemi s otkupom malina, morala sam naći način da ih preradim. Tako je nastao moj prvi proizvod – liker od malina, kazuje Visočanka Sabina Krivdić, koja se, iako po vokaciji lektor, prije nekoliko godina odlučila za pokretanje privatnog biznisa, otvorivši prvu kraft destileriju u BiH na čijem je čelu žena.

„U samom proizvodnom procesu se pronašla i počela razmišljati o drugim proizvodima i ukusima, a tokom istraživanja shvatila je da se razvijene zemlje sve više okreću manjim proizvodnjama, te da su kraft destilerije sve cjenjenije u svijetu“, kaže Sabina Krivdić.

Pojašnjava da je sam proces registracije destilerije dugo trajao, a da istovremeno nije znala da nema žena u BiH koje se na ovaj način bave proizvodnjom jakih alkoholnih pića.

“Kraft proizvodnja je zapravo zanatska proizvodnja. Nama je više poznata kraft proizvodnja piva, ali sve može biti kraft, tj. zanatsko. U pitanju je manji obim posla, manje zaposlenih, manje tržište, ali se pažnja posvećuje kvalitetu i ličnom pečatu. Osoba koja vodi kraft proizvodnju najčešće je i sam proizvođač i to je garancija kupcu da se posvetilo kvaliteti, jer iza vašeg proizvoda stojite vi, imenom i prezimenom, a ne velika industrija. Sami nosite odgovornost, ali i zasluge”, pojašnjava Sabina.

Destilerija u kojoj radi vrijedna Visočanka smještena je u podrumu kuće u kojoj je rođena, odnosno u kući u kojoj je, kako kazuje, nastalo i njeno prvo sticanje znanja o alkoholnim pićima, jer su njen otac i brat pravili rakiju za domaćinstvo.

“Najveći dio posla u destileriji radim sama, kako bi mi sam proces bio što lakši. To je, uostalom, bila moja želja, jer želim da sam potpuno upoznata sa svakom bocom koja izađe iz destilerije i da mogu garantovati kvalitet. Naravno, uz mene su moji najbliži, koji su uvijek spremni pomoći”, ponosna je Sabina.

A u Sabininoj destileriji “krčkaju” se brojni alkoholni proizvodi, sakupljeni pod zajedničkim nazovom “Kraljica”.

“Nakon mnogo proba, uspješnih i manje uspješnih, i nakon istraživanja šta je to što bi moglo da razlikuje moje proizvode od drugih, odlučila sam se za proizvodnju dvije rakije – malinovače i medovače, te četiri likera – malinica, medice, višnjevače i orahovače”, kazuje Sabina.

Pojašnjava da su obje rakije specifične – rakija od meda nastala je fermentacijom meda i nema je često na regionalnom tržištu, a radi se o kvalitetnom piću koje nije slatko. Druga rakija je kombinacija malina i meda i takođe nije slatka, već je nastala fermentacijom meda i malina.

“Likeri su nešto češći na našem tržištu, ali specifičnost mojih proizvoda je u ekološki uzgojenim plodovima, kao i dodacima začina. Volim naglasiti da ne koristim vještačke arome”, priča Sabina.

Kada je proces proizvodnje u pitanju, Visočanka, koja po proizvodnji jakih alkoholnih pića može stati rame uz rame s muškim kolegama, kazuje da je prvo pravilo koje se mora ispoštovati – što ne biste pojeli, nemojte stavljati u rakiju.

“To je pravilo kojeg se pridržavaju domaćini koji važe za majstore u pravljenju ovog na Balkanu tradicionalnog pića. Cijeli proces rada, od izbora sirovine, fermentacije u zatvorenim sudovima, destilacije, odležavanja i starenja rakija, moramo ispoštovati i dobit ćemo kvalitetan proizvod. Nažalost, često zbog postizanja niske cijene ljudi koji prave rakiju ne poštuju sve faze i tako dobijemo nekvalitetno i jeftino piće”, kazuje Sabina i dodaje da je to velika greška i degradacija nasljeđa.

Ima Sabina iza sebe i brojna učešća na sajmovima i takmičenjima u BiH, ali i regonu, a dobila je i niz nagrada.

“Učešće na festivalima je odličan način da se pozicionirate, da znate šta radite dobro, a šta ne. Nagrade su uvijek potvrda da se vaš trud isplatio i veliko je zadovoljstvo nakon napornog rada čuti naziv svog brenda kad se dodjeljuju nagrade”, ponosna je Sabina.

Kada su planovi za budućnost u pitanju, kazuje da što se kapaciteta proizvodnje tiče planira ostati na nivou kraft destilerije, odnosno neće prelaziti na industrijski nivo.

“Također, plan mi je da u ovaj posao uključim i pčelarstvo kako bih imala svoj med, jer ovako mnogo vremena provodim u traženju i kontrolisanju pravog meda”, zaključuje Sabina i dodaje da je Balkan generalno oduvijek bio naklonjen kraft proizvodnji, a da toga nismo bili ni svjesni, odnosno da je način na koji su naši preci pravili rakiju tipičan primjer kraft proizvodnje – male količine u malim radionicama, nerijetko od sirovine iz vlastitih voćnjaka, proizvodi u koje unosiš dio sebe i kasnije s ponosom predstavljaš kao svoj uspjeh i kvalitetan proizvod.

Proizvodi od meda

Krivdićeva se, pored proizvodnje rakije i likera, u procesu stvaranja svojih pčelinjih društava odlučila da od meda koji nabavlja od drugih proizvođača spravlja med s različitim okusima i mješavinama, a pod zajedničkim nazivom “Medna apoteka” – med sa crnom ili bijelom čokoladom, med s orasima ili u kombinaciji s raznim suvim voćem i začinima, kao i med s koprivom i healthy mix.

Super-bicikli iz Travnika za njemačke staze: Nadahnjuju čak i razvojni tim Mercedesa

proizvod
-
0
Super-bicikli iz Travnika za njemačke staze: Nadahnjuju čak i razvojni tim Mercedesa

U zelenoj oazi bosanskog Travnika uspješno posluje, GS – Tvornica mašina Travnik (TMT). U njoj se proizvode bicikli koji se izvoze u svijet, posebno o u Njemačku.

„Zavoljela sam ove ljude, bogatstvo u njima, koje još nigdje nisam našla. Zavoljela sam ovu očuvanu prirodu. Ovdje sam upravo zbog tih divnih ljudi, a ne radi političara. Bh. političari su uglavnom s malo vizije i tako malo morala”, priča za DW Zadranka Snježana Köpruner, generalna direktorica i većinska vlasnica TMT-a, kompanije sinonima za uspješnu privatizaciju.

Fascinantno je to kako Köpruner, dok obilazi ne tako mali, krug tvornice, ljubazno i vedro pozdravlja svoje uposlenike, znajući im svima imena.

„Iako ih je gotovo 400 samo onima u trećoj – noćnoj smjeni ne znam imena”, šali se Köpruner.

 Žilava Dalmatinka njemačkih manira

„Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo”, citira Köpruner Andrićev Ex Ponto. Ona je magistrirala mašinstvo a ranije se okušala i kao naučna asistentica u Zagrebu i Rijeci.

Köpruner 1991. godine odlazi u Njemačku, gdje do 2000. radi kao savjetnica na projektima analize tržišta i troškova u kompaniji Global Sourcing GmbH, da bi do 2010. godine bila direktorica ove kompanije u Regensburgu, čiji je TMT danas ravnopravni dio.

„U Travnik su me doveli ljudi, rukovodstvo tadašnje tvornice, koji se pošteno i humano u ružnim vremenima bore za opstanak svojih i radnih mjesta svih zaposlenih. Taj poziv za pomoć bio je duboko ljudski i doveo me je u Travnik, koji mi je to vratio, oplemenivši moj život i moju svakodnevicu”, uvjerljivo i s dosta srčanosti priča Köpruner.

Uposlenici TMT- a, od inženjera i konstruktora do fizičkih radnika, opisuju je kao „poslodavca ali i čovjeka s velikim znanjem i bogatim iskustvom, kojeg odlikuje predanost i ispunjenje jasno postavljenih poslovnih ciljeva, upornost, te stalno učenje i ulaganje u sebe i svoje saradnike”.

A Köpruner im na ovo odgovara – Inteligencija, humanost i pravednost su osobine koje su jako važne za uspješno vođenje kompanije, ali i za uspjeh firme; ključni su ljudi, tj. radnici koji su zadovoljni i rado, s osmijehom, dolaze na posao. To govori više od bilo koje bilance o uspjehu poslovanja.

Köpruner je i predsjednica Udruženja njemačke privrede u BiH – Wirtschaftsverein, te članica upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH. Dobitnica je više prestižnih priznanja, kao što su poduzetnik godine, evropski najbolji menadžer, regionalni biznis-partner itd.

 Super-bicikli iz Travnika za njemačke staze

„Naši proizvodi se nalaze u bagerima firme LIEBHERR, Siemensovim brzim vlakovima, obradnim centrima i transfer-linijama kompanije GROB, linijama za ‘offset’ i flekso-tisak firme Windmöller & Hölscher, proizvodnim linijama za tisak papirne ambalaže firme BOBST, liniji za zavarivanje auta Mercedes – koje smo proizveli i u Bremenu s firmom FFT, transportnim sistemima za rezače metala firme Messer Cutting & Welding, modernim prešama firme Salvagnini itd.”, s ponosom nabraja Köpruner.

Raznolikost proizvoda zahtijeva iznimna tehnička znanja, i kontinuiranu obuku, čak gotovo 60 diplomiranih inženjera TMT-a. I upravo se svojim ljudskim resursima Köpruner najviše ponosi. ” Ljudi su nam najveća vrijednost i naša najveća investicija”, kaže ona..

Naime, 67% državnog kapitala TMT-a privatizirano je 2004. godine. Kompanija je nastala na temeljima pogona za remont mašina, dijela nekadašnjeg velikog poslovnog sistema Bratstvo.

„Vizijom uprave i njemačkog investitora kompanija je narasla od 50-ak zaposlenih prosječne starosti preko 50 godina i prihodom od tek 400.000 eura, na gotovo 400 zaposlenika, prosječne starosti ispod 33 godine i prihodom od preko 18 miliona eura. Udio izvoza je preko 92%, uglavnom zavarenih konstrukcija s mehaničkom obradom i antikorozivnom zaštitom za vodeće europske kompanije u strojogradnji”.

Ipak, dijelovi za bicikle, sve više, postaju zaštitni znak TMT-a, a najviše ih se izvozi u Njemačku. Međutim, ne zaostaju previše niti Austrija, Švicarska i Francuska.

„Okviri za električne bicikle proizvode se u Travniku, a uz ostale voze ih nogometaš Cristiano Ronaldo i razvojni tim Mercedesa. Uživaju u vožnji našim biciklima, koji koštaju do više tisuća eura, ovisno o modelu. Cijelu priču oko proizvodnje bicikla pokrenuo je moj sin Petar Desnica, koji je strastveni biciklist”, naglašava Köpruner.

„Elektro-mobiliteti” redovno se izlažu na vodećim biciklističkim sajmovima, uz stalni rad na razvoju novih tipova.

Trenutno, inženjeri TMT-a završavaju dizajn kargo-bicikla, koji se na tržištu očekuje već početkom naredne godine.

 I tvornica treba slijediti ekološke trendove

U zelenom prostranom predvorju TMT-a nalazi se voćnjak s čak 1.000 stabala jabuka, te nekoliko stotina različitih jestivih biljaka. Čini se da nije tek tako ona popularna „An apple a day keeps the doctor away”, jer uz ostalo upravo ove jabuke svakodnevno završavaju na jelovniku kantine tvornice, potpuno besplatne za uposlenike. I to nije jedina pogodnost.

Iako je u prilično maloj sredini, TMT ima i svoj vrtić, te jaslice, koji slijede Montessori-standarde.

„Imamo zaposlenike iz različitih krajeva. Ljudi dolaze raditi, nalazeći svoj motiv, i satisfakciju, čak i iz Sarajeva (oko 90 km op.a). Vrtić i jaslice su nam izuzetno važni, kako bismo osigurali miran rad naših zaposlenika. U planu nam je graditi i osnovnu školu, kako bismo osigurali što kvalitetnije obrazovanje naše djece. Prošle godine u našoj kompaniji rodilo se čak 33-oje djece”, veselo pojašnjava Köpruner, koja je i sama baka, što s ushićenjem ističe.

 Društvena odgovornost kao imperativ

Travničanin, a sada naturalizirani Nijemac, Seid Memić Vajta svojevremeno je pjevao – Otkako je stari Travnik nastao, takav cvijet još nije rastao…

I danas Köpruner, poput Nobelovca Andrića koji se rodio u Travniku -vezirskom gradu pod Vlašićem – i bio jugoslavenski ambasador u Njemačkoj, svoju profesionalnu misiju vidi upravo i u društvenoj odgovornosti i promicanju kulture i umjetnosti.

„Podržavamo razradu idejnog rješenja Muzeja rodne kuće Ive Andrića, na kojem su angažirani poznati bh. arhitekti. Prostorije u prizemlju bit će mjesto kulturnih zbivanja s etnološkom suvenirnicom. Tu će se moći kupiti knjige o životu i djelu Andrića, te ostalih bh. pisaca. Tako dajemo veći značaj djelu ovog nobelovca, koji se i danas dostojno slavi”, s altruizmom, priča Köpruner.

 Budućnost u tvornicama i privredi

„Čak skoro 16 godina od privatizacije, svu dobit investiramo u nove proizvodne pogone i modernu tehnologiju za proizvodnju”, zaključuje Snježana Köpruner.

A Köpruner je i aktivna zagovornica izmjene postojećih zakona, za bolji položaj radnika, ali i povećanje konkurentnosti lokalnih proizvođača. Također, stalno i uporno, ukazuje na potrebu reorganiziranja i reforme školstva, što je, s tugom ističe – rak-rana bh. društva.

 

Bosnalijek kompletnu proizvodnju dezinficijusa plasira na domaće tržište

proizvod
-
0
Bosnalijek kompletnu proizvodnju dezinficijusa plasira na domaće tržište

U kompaniji Bosnalijek su itekako svjesni uloge i značaja kojeg trenutno imaju za cijelu BiH kada je u pitanju pandemija koronavirusa, te stoga, naglašavaju da nastavljaju raditi kako bi odgovorili tim očekivanjima.

Generalni direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) da je ta kompanija od početka krize uzrokovane pandemijom COVID-19 organizirao svoj rad u skladu sa dva temeljna cilja.

“Prvi je osiguravanje maksimalne zaštite naših radnika, a drugi je nesmetano snabdijevanje tržišta Bosne i Hercegovine svim našim proizvodima. Za sada uspješno ispunjavamo oba postavljena cilja. To je zasluga prije svega naših radnika koji rade u otežanim uslovima, s obzirom na nivo stresa kojem smo svi izloženi, te nizu restriktivnih mjera koje smo poduzeli kako bi sačuvali njihovo zdravlje“, rekao je Uzunović.

On se zahvalio radnicima Bosnalijeka na predanom i odgovornom radu.

“Mi smo svi u Bosnalijeku itekako svjesni uloge i značaja kojeg trenutno imamo za cijelu Bosnu i Hercegovinu i nastavit ćemo raditi kao i do sada kako bi odgovorili tim očekivanjima“, kazao je Uzunović.

Generalni direktor Bosnalijeka je potvrdio kako su uspjeli osigurati da njihova proizvodnja u ovim vanrednim uslovima obezbjeđuje sve ono što proizvode tako da na tržište BiH isporučuju sve što i inače imaju u svom proizvodnom programu.

“Među tim proizvodima je svakako i niz esencijalnih lijekova koji su potrebni u ovoj situaciji. Siguran sam da u tom dijelu možemo osigurati dovoljne količine istih, prije svega za naše zdravstvene ustanove, ali i za građane“, istakao je Uzunović.

Ističući kako je u ovom periodu krize najveća potražnja prije svega za dezinfekcijskim sredstvima, Uzunović je kazao da su u prva tri mjeseca utrostručili proizvodnju dezinfekcijskih sredstava u odnosu na isti period prošle godine i da nastavljaju istim tempom.

“Također znatno je porasla potražnja za našim lijekovima: Lysobact, Paracetamol bosnalijek, Azomex, Lynase… ali i kompletnog programa za jačanje imuniteta, prvenstveno proizvoda iz linije Royal Jelly. Za sada ulažemo maksimalne napore da odgovorimo na sve zahtjeve tržišta i učinit ćemo sve što je u našoj moći da to tako i ostane“, istakao je Uzunović.

Upućujući je apel građanima da racionalno nabavljaju ova sredstva, kako bi što veći broj građana mogao nabaviti navedene proizvode, Uzunović je dodao da često imaju upite građana za kupovinu dezinfekcijskih sredstava, te da oni kao Bosnalijek nemaju mogućnost da ih prodaju direktno građanima.

“Prioritet u našoj distribuciji imaju zdravstvene ustanove širom Bosne i Hercegovine, kao i krizni štabovi. Redovno vršimo isporuke i prema veledrogerijama, koje dalje distribuiraju proizvode prema maloprodajnim objektima“, rekao je Uzunović.

Uzunović je potvrdio kako je i Bosnalijek pogođen poremećajima u lancima snabdijevanja, te je dodao da blokade nisu dovele samo do nemogućnosti i otežane nabavke određenih sirovina, već i do enormnog rasta cijena.

“Ulažemo velike napore da osiguramo potrebne sirovine, pri čemu smo naročito pogođeni činjenicom da dosta neophodnih repromaterijala ne možemo nabaviti u BiH, jer se u BiH ne proizvode, pa čak ni u zemljama regije. Uspijevamo, za sada, uz zaista velike teškoće i velike dodatne troškove osigurati sve što nam je potrebno“, istakao je Uzunović.

On je pozvao sve nadležne institucije da ni u jednom trenutku iz vida ne izgube značaj održavanja otvorenih koridora snabdijevanja, te da kontinuirano rade sa susjednim državama na osiguravanju nesmetanog transporta roba, jer kako kaže, to je od ključnog značaja za nastavak proizvodnje.

Uzunović je rekao da nadležne institucije što prije trebaju poduzeti mjere kojim će konkretno pomoći privredi.

“Ova situacija najbolje je pokazala značaj domaće proizvodnje i zaista je krajnje vrijeme da se svi zajedno maksimalno okrenemo prema podršci domaćoj proizvodnji, jer vjerujem da smo sad naučili lekciju da su domaći proizvođači jedini u koje se bezuslovno možemo pouzdati“ dodao je Uzunović.

Bosnalijek ima višedecenijsko iskustvo u proizvodnji visokokvalitetnih dezinfekcijskih sredstava poput Aseptana, Bakticida, Alkosola…

“Sve proizvedene količine dezinficijskih sredstava plasiramo isključivo na domaće tržište, odnosno naša dezinfekcijska sredstva se ne izvoze na inostrana tržišta“, zaključio je Uzunović.

1...363738...64Page 37 of 64
- Advertisement -
Google search engine

Get in touch

2,685FollowersFollow
2,490FollowersFollow

NAŠ IZBOR

POPULARNI POSTOVI

POPULAR CATEGORY

O NAMA

Proizvod.ba je online magazin usmjeren na promociju bosanskohercegovačkih proizvoda, uspješnih poduzetnika i pozitivnih priča iz domaće privrede. Cilj portala je da postane prepoznatljivo mjesto koje ističe vrijednosti, kvalitet i bogatstvo različitosti onoga što Bosna i Hercegovina nudi.

ZAPRATI NAS

© Newspaper WordPress Theme by TagDiv