Profesor Sejdić je porijeklom iz Gradačca, a trenutno radi na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Pittsburghu. Mladi bh. stručnjak 1992. godine je zbog rata bio primoran napustiti našu zemlju, a izbjeglički put ga je odveo u Kanadu i SAD, gdje je na kraju i doktorirao.
Odgovor na pitanje kako bh. inženjeri mogu pronaći priliku za sebe na internacionalnom tržištu profesor je dao u obliku nekoliko savjeta iz vlastitog iskustva. Prvi savjet bh. inženjerima je da odrede jasne ciljeve u svojoj karijeri koje istinski žele ostvariti.
„Često gledamo intervjue u kojima inženjere iz BiH pitaju „koji je vaš cilj?“, a odgovor obično glasi „želim imati posao“. To uopšte nije cilj već samo nusproizvod istinskog životnog cilja. Moja preporuka je odredite vlastite ciljeve. Ciljeve koji će vas izvesti iz vaše comfort zone. Zapošljavanje, selidba u drugu zemlju te rad u internacionalnoj kompaniji nije cilj. To je samo procedura. Uvijek bih zaposlio ljude sa jasno određenim ciljevima u životu koji se preklapaju sa ciljevima moje institucije, moje istraživačke grupe jer na kraju mi zaista želimo da ostvarimo velike stvari.“
Potom je nastavio svoju prezentaciju govoreći o važnosti
mentorstva u karijeri svakog inžinjera.
“Drugi savjet koji imam za inžinjere iz BiH je: naviknite se na to da imate
mentora ili mentore jer će vam trebati kroz čitav život. Ne želite mentora
kojem ćete samo donositi kafu. Pokušajte biti čovjek koji se uvijek nalazi uz
iskusnog starijeg stručnjaka i pažljivo ga sluša. To je poenta mentorstva. Uz
sebe trebate nekoga ko je već postigao stvari koje vi želite tek postići. Vaši
mentori će se često mijenjati kako se mijenjaju i vaši životni ciljevi.”
Na kraju poručuje da je najbitnije osjećati se dobro zbog posla koji radite i znati da dajete određeni doprinos svojim radom.
“Jedan od najboljih savjeta koje imam je da se mukotrpni rad ne može ničim zamijeniti. Jedna od najvećih zabluda koju sam primjetio kod inžinjera iz BiH te generalno istočne Evrope je potraga za kraticama kojima bi zaobišli rad i trud koji je potreban da se nešto postigne.”
Smatra da je potencijal veze bh. dijaspore sa BiH još uvijek nedovoljno
iskorišten. Dijaspora može značajno olakšati plasiranje bh. proizvoda na
internacionalno tržište te ostvarivanje poslovnih veza između bh. i stranih
kompanija. Vrijeme je da se ovaj potencijal prepozna i počne koristiti.