Ukupno
tri miliona eura biće dostupno za projekte koji razvijaju inovativnost,
poslovnu saradnju, digitalizaciju i poslovno okruženje, rečeno je danas tokom
predstavljanja Poziva.
“Iako mala i srednja poduzeća
prevladavaju u ekonomiji BiH, velika poduzeća su uspješniji izvoznici. Izvoz
malih i srednjih poduzeća ima potencijal za rast, stoga, podržavajući izvoz BiH
u konkurentnim sektorima, jačamo ulogu malih i srednjih poduzeća i lokalnih
proizvođača te razvijamo njihovu konkurentnost. I što je najvažnije, time
omogućavamo otvaranje novih radnih mjesta”, istakao je Nicolas Bizel,
šef Sekcije Operacija za pravosuđe i unutrašnje poslove i reformu javne uprave
pri Delegaciji Evropske unije u BiH.
Projektne
ideje koje će se podržati ovim Pozivom odnose se metaloprerađivačku i mašinsku
industriju, drvopreradu, te informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT).
Mikro, mala i
srednja poduzeća registrirana u sektorima plastike i elektroindustrije takođe
se mogu prijaviti na ovaj Poziv, ukoliko implementiraju projekte u
metaloprerađivačkoj i mašinskoj industriji.
Kandidati mogu
imati partnerstva između najmanje tri partnera, od kojih je najmanje jedan
partner predstavnik privatnog sektora, a iznos bespovratnih sredstava po
projektu se kreće od 100.000 do 300.000 eura.
U sklopu
projekta EU4Business ukupno 10 miliona eura bespovratnih sredstava namijenjeno
je jačanju ekonomskog rasta i otvaranju novih radnih mjesta u BiH razvojem
konkurentnosti i inovacija u odabranim sektorima.
Ukupna
vrijednost projekta iznosi 16,1 miliona eura, a zajednički ga finansiraju
Evropska unija (15 miliona eura) i Savezna Republika Njemačka (1,1 milion
eura).
Projekat zajedno
provode GIZ, ILO i UNDP, od aprila 2018. godine do marta 2022. godine.
Udruženje žena za očuvanje rukotvorina u BiH – Udružene bilježi
nove uspjehe kroz svjetski poznate modne brendove.
Ovaj put njihov proizvod
privukao je i pažnju najpoznatijeg, najcjenjenijeg i najutjecajnijeg modnog
časopisa na svijetu, Vogue.
Riječ je o ručno pletenom
džemperu rađenom po kompleksnoj šemi za francusku modnu kuću Jean Patou.
Nadira Škaljić,
predsjednica Udruženja – Udružene za Akta.ba je kazala da su jako sretne i
ponosne jer je ovo svojevrsno prizanje njihovom trudu, radu i naravno kvaliteti.
“Prošle godine grupacija
luksuznih modnih marki LVHM, koja je vlasnik kompanija Kenzo, Louis
Vuitton, Celine.. uložila je dio sredstava u renesansne proizvode modne kuće
Jean Patou koja nas je kontaktirala sa željom da za njih radimo novu kolekciju
ručno izrađenih džempera. Jako smo bili počašćeni i sa zadovoljstvom smo
prihvatili taj poziv, koji sada bilježi veliki uspjeh i pokazao se kao pravi
put”, rekla je Škaljić.
Za ovaj modni poduhvat kuća
Jean Patou, koja je 70- tih godina bila poznata po svojim parfemima, angažovala
je poznatog francuskog modnog kreatora koji je radio za velike brendove.
Škaljić kaže da je cijeli
koncept renesansne Jean Patou marke koncentrisan na održivu, sporu modu, na
odnos među ljudima i ekologiji, jer su na neki način htjeli da skrenu pažnju
drugim velikim modnim markama koje baš i ne vode računa o tome.
“Kako se mi u
osnovi bavimo socijalnim radoma, reciklažom i očuvanjem tradicije i njenih
vrijednosti, njegujemo poduzetništvo i pomažemo ženama da same doprinose,
pokazalo se da je to bio jedan od razloga zašto su baš nas angažovali za svoju
novu kolekciju renesansnih džempera”,
kazala je.
Izrada džempera za njih je
bila izazov, pojašnjava Škaljić. Kaže da je njegova izrada zahtjevala sate i
sate rada.
“Džemper je bio jako
zahtjevan. Radili smo dva modela za njih. Za izradu modela radili smo četiri
uzorka dok nismo dobili finalni proizvod koji je zadovoljavao sve uslove.
Džemper je radila naša iskusna pletilja Rabija koja više od 50 godina plete,
sada joj je 59. Zahvaljujući njenom trudu džemper se našao i u Vogue članku
koji je pisala poznata američka modna novinarka i to nam je svakako veliko
proznanje za naš rad kvalitet”, rekla je Škaljić.
Iz udruženja se nadaju da
će se ovi džemper nalaziti u buticima širom svijeta.
Udružene pletilje izrađuju
veoma raznovrstan asortiman modnih artikala, od kapa, rukavica, čarapa preko
džempera, kaputa do šarolikih aplikacija, lutkica itd.
Za svoje proizvode koriste
isključivo prirodne materijale kao što su 100 posto vuna, organski pamuk,
alpaca, kašmir, svila lan itd. i te materijale uvoze iz Italije, Španije i
Perua. Za jednu vrstu artikala kao što su ćilimi, tašnice, neseseri,
dekorativne kutije koriste bh. vunu koja je veoma kvalitetna, ali nažalost
pregruba za odjevne predmete.
Udruženje žena za očuvanje
rukotvorina u BiH – Udružene osnovano je 2012. godine s ciljem da se spoje
tradicionalne vještine pletenja, heklanja i veza s modernim dizajnom i svjetskom
modom.
Udruženje okuplja oko 300
žena iz cijele Bosne i Hercegovine. Ono što je značajno za ove vrijedne ruke
jeste da sve što proizvedu plasiraju uglednim klijentima iz svijeta mode u
Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Holandiji, Švedskoj, Norveškoj i Americi.
Navedenim
zakonskim rješenjem poslodavcima je omogućeno da za eventualno povećanje plata
dobije povrat uplaćenih doprinosa u iznosu 70% od u uplaćenog iznosa.
Radi
se o rješenju koje se realizuje u okviru Memoranduma o zajedničkim politikama
Vlade RS i Unije udruženja poslodavaca RS, a koje se odnosi na poresko raterećenje
rada i predstavlja nakon povećanja neoporezivog dijela plate značajan stimulans
za rast plata i životnog standarda radnika.
Zakonom
su uređeni uslovi, korisnici i postupak za ostvarivanje prava na podsticaje za
povećanje plata radnika, kao i osnovni elementi za podsticanje direktnih
ulaganja u privredu.
Korisnici
ovog podsticaja će biti isključivo privredni subjekti, pri čemu Zakon definiše
privredne subjekte kao privredna društva i samostalne preduzetnike sa sjedištem
u Republici Srpskoj, kao i poslovne jedinice privrednih društava čija sjedišta
su izvan Republike Srpske.
Bitno
je naglasiti da u smislu ovog Zakona, plata obuhvata platu prije oporezivanja
za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, uvećanja plate i druga primanja
na koja se plaćaju porez na dohodak i svi doprinosi.
Pravo
na podsticaj će se ostvarivati u dva obračunska perioda od po 6 mjeseci, od
koji jedan period traje od 1. januara do 30. juna, dok drugi period traje od 1.
jula do 31. decembra u jednoj kalendarskoj godini.
Za
ostvarivanje prava na podsticaj za povećanje plate radnika, privredni subjekt
će morati ispuniti sljedeće opšte i posebne uslove:
Da
ima sjedište ili poslovnu jedinicu na teritoriji Republike Srpske,
Da
je prema klasifikaciji djelatnosti pretežna djelatnost proizvodna,
trgovinska ili uslužna,
Da
nema dospjelih, a neizmirenih poreskih obaveza, a što obuhvata direktne
poreze, takse i naknade,
Da
je podnio sve poreske prijave za porez na dohodak i doprinose,
Da
je početni iznos plate radnika jednak ili viši od najniže plate u
Republici Srpskoj,
Da
u obračunskom periodu (period od 6 mjeseci) radnik ima viši iznos plate u
odnosu na početni iznos.
Prilikom
utvrđivanja iznosa podsticaja za povećanje plate radnika, primjenjivaće se
sljedeći kriterijumi:
Ako
je početni iznos plate radnika viši od 550 KM, privredni subjekt ostvaruje
pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti 70% od
plaćenih doprinosa na povećanje plate,
Ako
je početni iznos plate radnika jednak ili viši od najniže plate u Republici
Srpskoj, ali ne prelazi iznos od 550 KM, privredni subjekt ostvaruje pravo
na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti 30% od plaćenih
doprinosa na povećanje plate,
Navedeno
povećanje plate predstavlja razliku između visine povećane plate radnika i
početnog iznosa plate radnika,
Izuzetno
od ovog, ako u svim mjesecima obračunskog perioda, koji prethodi
obračunskom periodu za koji se traži podsticaj, radnik ima platu višu od
550 KM, njegov početni iznos plate je prosječna visina plate u obračunskom
periodu, koji prethodi traženju podsticaja. Ova mogućnost odnosi se na
privredne subjekte koji su u martu 2019. godine zapošljavali radnike čija
visina plate je bila viša od najniže plate u Republici Srpskoj, ali nije
prelazila iznos od 550 KM. Ovi privredni subjekti ostvaruju pravo na
novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti 30% od plaćenih
doprinosa na povećanje plate. Ipak, ako ovi privredni subjekti u jednom
obračunskom periodu povećaju i održavaju platu u iznosu preko 550 KM i ukoliko
u narednom obračunskom periodu ponovo povećaju platu, tim subjektima
početni iznos plate je prosječna visina plate za obračunski period, koji
prethodi traženju podsticaja. Na taj način, ovi privredni subjekti
ostvariće pravo na podsticaj u iznosu koji odgovara vrijednosti 70% od
plaćenih doprinosa na povećanje plate, umjesto ranijih 30% od plaćenih
doprinosa.
Važno
je naglasiti da privredni subjekt nema obavezu da povećava platu radnika u
svakom novom obračunskom periodu, nego po osnovu jednog povećanja plate za
radnika može ostvariti pravo na podsticaj u više obračunskih perioda.
Za
ostvarivanje prava na navedeni podsticaj, privredni subjekti će morati
podnijeti zahtjev Ministarstvu privrede i preduzetništva za jednog ili više
radnika, najkasnije u roku od 60 dana od dana isteka obračunskog perioda za
koji se traži podsticaj. Ukoliko zahtjev ne bude podnesen u navedenom roku,
privredni subjekt će izgubiti pravo na podsticaj za taj obračunski period.
Povećanje
plate će se utvrđivati dovodeći u vezu visinu plate koja je za radnika kod
privrednog subjekta isplaćena za mart 2019. godine sa visinom plate koju radnik
bude imao nakon stupanja na snagu Zakona. Pri tome:
Ukoliko
je radnik za mart 2019. godine imao umanjenu platu zbog privremene
spriječenosti za rad u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, za
potrebe utvrđivanja povećanja posmatraće se njegova posljednja puna
isplaćena plata;
Ako
je radnik zasnovao radni odnos kod privrednog subjekta tokom marta 2019.
godine, visina plate u odnosu na koju će se utvrđivati uvećanje će biti
njegova plata za april 2019. godine,
Ovaj
podsticaj se može ostvariti samo za radnike sa kojima je zaključen radni
odnos najkasnije do isteka marta 2019. godine
Sam
postupak dodjele podsticaja za povećanje plate, odnosno provjere ispunjenosti
opštih i posebnih uslova, provjere potpunosti, blagovremenosti i dopuštenosti
zahtjeva će sprovoditi Ministarstvo privrede i preduzetništva u saradnji sa
Poreskom upravom.
Podsticaji
za direktna ulaganja će se dodjeljivati na osnovu javnog poziva, u kojem će
biti naveden iznos raspoloživih sredstava za dodjelu, uslovi za učešće, spisak
potrebne dokumentacije, kriterijumi za ocjenjivanje prijava, prijavni obrazac,
obaveze budućih korisnika sredstava, kao i način, mjesto i rok za podnošenje
prijava.
Izuzetno
od navedenog, za nova direktna ulaganja kojima se ostvaruje novo zapošljavanje
od najmanje 100 radnika, podsticaj će se ostvarivati na osnovu posebne odluke
Vlade o toj investiciji.
Pravo
na podsticaj za direktna ulaganja ostvarivaće se po osnovu projekta u kojem su
navedene aktivnosti koje će se preduzeti, radi ostvarivanja određenog poslovnog
cilja, uz određivanje vremenskih perioda i novčanih sredstava potrebnih za
realizaciju projektnih aktivnosti.
Opšti
uslovi koje će privredni subjekat biti dužan da ispuni za ostvarivanje prava na
podsticaj za direktna ulaganja su:
Da
ima sjedište na teritoriji Republike Srpske,
Da
je prema klasifikaciji djelatnosti pretežna djelatnost proizvodna ili
uslužna djelatnost u oblasti turizma i informaciono-komunikacionih
tehnologija,
Da
podnese prijavu u postupku dodjele podsticaja za direktna ulaganja i
projekat za koji se može dodijeliti podsticaj u skladu sa Zakonom,
Da
nema dospjelih, a neizmirenih poreskih obaveza, po osnovu direktnih i
indirektnih poreza,
Da
nije podnesen prijedlog za otvaranje postupka restrukturiranja ili
stečajnog ili likvidacionog postupka,
Da
projekat sa kojim učestvuje u postupku dodjele podsticaja za direktna
ulaganja nije već podržan iz budžeta Republike Srpske i jedinice lokalne
samouprave,
Da
nije u toku sudski postupak za povrat dodijeljenih podsticajnih sredstava
iz prethodnih godina,
Da
nema zabranu za korišćenje podsticajnih sredstava, u skladu sa ovim
Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega.
Privredni
subjekti koji ostvare pravo na dodjelu podsticaja za direktna ulaganja,
zaključivaće sa Ministarstvom ugovor o dodjeli podsticaja koji će sadržavati
podatke o odobrenom novčanom iznosu, precizno utvrđenu svrhu utroška
podsticaja, dinamiku prenosa odobrenih sredstava, obavezu redovnog
izvještavanja Ministarstva o namjenskom utrošku podsticaja, način kontrole
utroška podsticaja, kao i ostala međusobna prava i obaveze ugovornih strana.
Pored toga, obaveza privrednog subjekta će biti da prilikom zaključenja ugovora
o dodjeli podsticaja za direktna ulaganja dostavi Ministarstvu bankarsku
garanciju u iznosu odobrenog podsticaja i sa rokom važenja od šest mjeseci od
isteka perioda realizacije projekta.
Predmet
ulaganja mogu biti ulaganja u materijalna sredstva (zemljište, zgrade,
proizvodni pogoni, mašine i oprema) i nematerijalna sredstva (patenti, licence,
sistemi kvaliteta i tehničke i poslovne inovacije u proizvodnji), koja će se
prema namjeni i finansijskoj vrijednosti dijeliti na:
Velike
investicione projekte, čija finansijska vrijednost iznosi najmanje
1.000.000 KM i kojima se ostvaruje novo zapošljavanje od najmanje 50
radnika,
Male
investicione projekte, čija je finansijska vrijednost u rasponu od 50.000
do 1.000.000 KM.
Završnim
odredbama Zakona je propisano da će:
Vlada
u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti:
Uredbu
o postupku dodjele podsticaja za direktna ulaganja (član 17. stav 13) i
Uredbu
o registru podsticaja u Republici Srpskoj (član 20. stav 2).
Ministar
privrede i preduzetništva u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog
Zakona donijeti Pravilnik o postupku dodjele podsticaja za povećanje plate
radnika.
Suknja
se u svim vremenima smatrala glavnim atributom ženstvenosti. A razlog za to
nije samo u ljepoti takve odjeće.
Za
slovenske žene osnovna odjeća je bio sarafan, indijske žene su nosile dug širok
sari a japanske žene su nosile na svom tijelu kimono. Kao što vidimo, odjeća
svih žena uopšte nije pretpostavljala konstrukciju pantalona.
Ranije, su ljudi suptilnije osjećali svoju vezu sa silama prirode. I svima je
bilo poznato da se žene razlikuju od muškaraca ne samo u pogledu fizičkih
parametara. Ljudima različitog pola svojstvena je različita energetika. Za
muškarce je predviđeno da crpe energiju iz svemira. A žene su uglavnom uzimale
energiju iz Zemlje.
Pri spomenu takvih pojmova kao što su ljubav, osjetljivost, briga, milosrđe,
nježnost, naravno odmah ih, povezujemo sa ženom. Čak i u pogledu zemlje, takva
opredijeljenja su opravdana.
Dizajn svake suknje je takav da oblikuje proširenje nadolje, konus. Takav model
suknje nije izmišljen slučajno.
Vjerovalo se da takav konus pomaže ženi da bolje apsorbuje energiju i moć
zemlje da postane plodnija i materijalno bogatija. Energija žene, ako govorimo
o fizičkom tijelu, akumulira se u posebnom organu – materici. Muškarci po
zamisli prirode nemaju takav organ. U energetskom smislu da bi muškarac dobio
energiju zemlje, on mora da je uzme od žene.
Kada žena oblači pantalone, ona doslovno sa njima prekriva vezu sa zemljom.
Kretanje energije se zaustavlja, a ženski sveti sud u obliku materice ostaje
prazan. Kao rezultat toga, žena nema šta da podijeli sa muškarcem.
Ženska energija je važna za muškarce. Ona ih čini spokojnijim, uravnoteženijim
i stabilnijim. Ako muškarac ima pristup ženskoj energiji, uvijek će željeti da
se bavi kreativnim radom. Kada je muškarac lišen ženske naklonosti i ljubavi,
on postaje agresivan, grub i surov.
Ima mnogo žena koje uopšte ne nose suknje. Nose isključivo pantalone ili
farmerke. Sa energetske tačke gledišta žena tada jača i njeguje svoj duh na
stran način, to jeste muški. Kao rezultat toga, žena je u interakciji sa
muškarcem kao da je po prirodi muškarac. Na suptilnoj ravni ovo se ispoljava
tako da je energetska razmjena poremećena. Ovo se može odraziti na fizičkom
planu u obliku raznih bolesti, nesporazuma i svađa u odnosima.
Telenor u Crnoj Gori, koji je prošle godine kupio PPF fond
češkog milijardera Petra Kelnera, na meti je preuzimanja i na adresu vlasnika
već je stiglo nekoliko ponuda saznaje portal Investitor.me.
Najozbiljniji kandidat za preuzimanje je United grupa, vlasnik mreže Telemach, koji, prema saznanjima Investitora, ima u planu da preuzme i Telenor u Srbiji.
Ovakve ambicije kompanije čiji je vlasnik britanski fond BC
partners i nisu iznenađujuće, što potvrđuje nedavna informacija da je United
grupa nedavno sklopila posao za preuzimanje mobilne mreže Tele2 u Hrvatskoj.
Eventualnim preuzimanjem, United grupa bi preko svog Telemacha,
postala još jači igrač na crnogorskom tržištu telekomunikacija, pred kojim je
očigledno period ukrupnjavanja.
Spajanjem Telemacha iTelenora stvorio bi se novi gigant na polju kablovskih usluga, fiksnih i mobilnih telekomunikacija, koji bi parirao najvećim konkurentima – Crnogorskom Telekomu, koji posluje u sastavu Deutsche Telekom grupe i M:telu čiji je vlasnik Telekom Srbija.
Osim Telemacha, United grupa u Crnoj Gori posjeduje i Total TV, a nedavnim akvizicijama postala je i vlasnik media buying agencije Direct Media i televizije Nova M.
Iz United Grupe su objavili da će emitovati obveznice u iznosu od 200 miliona eura, po kamatnoj stopi od 4,875 posto. Obveznice dospijevaju 2024. i prodate su po 3,5 odsto većoj cijeni od njihove nominalne vrijednosti.
Prihod od
obveznica će se koristiti upravo za dogovorenu kupovinu i troškove kupovine
mobilnog operatora Tele2.
Od svog postojanja, United Grupa ostvaruje konstantan rast prihoda, a u narednih pet godina planira da poslove u regionu proširi ulaganjem više od 900 miliona eura u telekomunikacije i medije, što je 200 miliona više od planova iz prošle godine.
“United Grupa posluje u šest zemalja (kroz kompanije kao što su
SBB, Telemach i United Media, i kanale kao što su Sport Klub, Nova TV i N1) i
zapošljava 4.400 ljudi. Skoro 4 miliona usluga United Grupe koristi se mjesečno
u regionu i cijelom svijetu, dok mreža pokriva skoro 2 miliona domova”, navodi se u
saopćenju.
Kantonalno udruženja boraca – maloljetnih dobrovoljaca
(UB-MDRKS ) je danas realizovalo projekat rehabilitacije članova UBMDRKS
oboljelih od PTSP putem sportskog ribolova. Dodijeljeno je deset setova ribolovne
opreme i pribora.
Dodjeli je prisustvovao Osman Smajlović kao predstavnik
Ministarstva za boracka pitanja KS koje je podrzalo ovaj projekat rehabilitacije
PTSP kroz sportski ribolov.
Udruženja boraca – Maloljetni dobrovoljci
odbrambeno-oslobodilačkog rata 92 – 95
Kantona Sarajevo (UB-MDR KS) je uspješno realizovalo ovaj projekat koji predstavlja
socijalni program sa aspektom liječenja i rehabilitacije nakada mladih
organizama sa teškim traumatskim iskustvima.
Naša boračka populacija suočena je sa sve izražajnim simptomoma PTSP-a a koji su uzrokovani traumatskim iskustvima u toku ratnih dešavanja kao i prilika /neprilika nakon rata… veliki broj pripadnika naše populacije koji je u oružane snage pristupio sa svojih 14-17 godina je učestvovao u direktnim borbenim dejstvima gdje su doživili razna traumatična iskustva čije se posljedice pojavljuju i sada 1-20 godina nakon okončanja dešavanja, navode u saopćenju.
Obzirom na iskustva drugih zemalja u rehabilitaciji svojih
ratnih veterana ali i resurse koji nam stoje na raspolaganju naše udruženje je
odlučilo da pokrene razne projekate edukativnih, školskih, sportsko-rekreativnih aktivnosti, projekte
zapošljavanja, samozapošljavanja, gdje nam je potrebna podrška kako resornog
ministarstva tako i šire društveno-političke zajednice, poslovne zajednice,
internacionalih organizacija i sl..
UB-MDR KS broji preko 300 aktivnih članova u Kantona
Sarajevo, te preko 200 registrovanih pasivnih članova, UB-MDR KS je najbrojnije Udruženje
maloljetnih boraca sa područja Kantona Sarajevo koje ima legitimno pravo da
zastupa interese svojih članova i jedino je udruženje koje ima puni legitimitet
za zastupanje maloljetnih boraca sa područja KS, u cilju rješavanja nagomilanih
problema maloljetnih boraca koji nisu riješeni ni nakon dvije decenije od završetka
agresija na Bosnu i Hercegovinu. Naravno, sve te tada mlade generacije 1972,
73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80 su poprilično iznijele rat i to u najvećem
postotku u jurišnim, udarnim, manevarskim, izviđačkim, diverzantskim
jedinicama. Punoljetstva su slavili na inim brdima, tranšejama, rupama…a
danas uredno dobijaju odbijenice za sve svoje molbe, zahtjeve, projekte.
Važno je napomenuti da su članovi UB-MDRKS sad već
40-godišnjaci kojima je prekinuto djetinstvo, osnovno i srednje obrazovanje,
narušeno zdravlje, invaliditeti, veliki postotak nezaposlenosti među članstvom,
neriješeno stambeno pitanje, porodično pitanje, finasiranje školovanja kako
svog tako i svoje djece….
Nezvanični i neslužbeni podatak da je oko 7000 maloljetnika
učestvovalo i angažovano u ratu u BiH govori o ozbiljnosti ovog fenomena.
Također ne postoje službeni podaci o njihovoj starosti i spolu. Ipak, činjenica
je da nam je prekinuto djetinjstvo, sa trajnim traumama i normalnim mladalaćkim
razvojem. U Hrvatskoj postoji udruga maloljetnih branitelja domovinskog rata
koja ima oko tri hiljade članova. Dok, prema neslužbenim podacima preko 11
hiljada maloljetnih osoba sa prostora bivse Jugoslavije, djece od 11 do 17
godina su kao ratnici učestvovali u borbenim operacijma i po statusu službeni
vojnici novonastalih država i aktivno učestvovali u proteklim ratovima.
Prema Istraživačko-dokumentacionom centru (IDC) iz Sarajeva,
nevladinoj organizaciji koja prikuplja relevantne podatke u ljudskim gubicima u
ratu u BiH, 661 maloljetni vojnik između 10 i 18 godina starosti ubijen je u
ovom ratu.
Važno je istaći činjenicu da ti nekada mladi organizmi –
djeca nisi bili u dovoljnom psiho-fizičkom kapacitetu za podnošenje ratnih
trauma. Osjećaj straha nije bio dovoljno razvijen. Mozak je bio još u fazi
razvoja, ako bi se desila neka povreda, ona bi bila mnogo ozbiljnija, nego kao
kod odraslih, što potvrđuju medicinska istraživanja.
Prekid obrazovanja, koji je podrazumjevao odlazak iz
školskih klupa, u blato, glib, tranšeu, vučiju jamu, vodu, mem, snijeg, led…
za posljedicu je imao da oko 80 odsto maloljetnih boraca-vojnika nije završilo
započeto školovanje. Postoje primjeri, da nekadašnji maloljetni borci, danas ti
ljudi u 40-im godinima života, ne mogu dobiti posao, jer ne mogu dobiti
ljekarsko uvjerenje!?
UB-MDRKS se iskreno zahvaljuje Ministarstvu za boračka pitanja Kantona Sarajevo na izrazitom razumjevanju i podršci i jedinoj instituciji koja je dala podršku za navedeni projekat, navode u saopćenju iz Udruženja boraca – Maloljetni dobrovoljci odbrambeno-oslobodilačkog rata 92 – 95 Kantona Sarajevo (UB-MDR KS) .
“Nisam mogla vjerovati da su ovo djeca većinom sama
uradila i da su ovako snažnu poruku poslali u svijet”, komentar je
Ljiljane, dramskog pisca, na upečatljivu predstavu koju je 23 mlada
glumca-amatera pripremilo potpuno samostalno – od teksta, preko izrade maski, scenografije,
do izbora muzike, svjetlosnih i zvučnih efekata.
Uz pomoć kolega iz Banje Luke – koji su porijeklom iz
Bihaća – mladi iz Bosanske Krupe, Bihaća i Novog Grada su, u okviru inicijative
“Kamp budućnosti – Skinimo maske”, kreirali navedenu predstavu, te je
odigrali pred stanovnicima Novog Grada (bivši Bosanski Novi), po pljusku i
nevremenu – ali uz prisustvo publike!
Osim predstave, mladi su prisustvovali razgovorima na
teme izgradnje povjerenja, istinskog pomirenja i zajedničkog života. Ohrabruje činjenica
da je razgovore otvorio predsjednik Skupštine opštine Novi Grad, Mirko
Zgonjanin, inače dugogodišnji direktor preduzeća “Sana”, u kojem su
decenijama radile većinom žene svih vjera i nacionalnosti. Zgonjanin je mladima
pričao o njihovom zajedničkom radu i prijateljstvu i o tome kako su jedni
drugima pomagali da izvrše normu.
U razgovor se uključio i učitelj u penziji, Sulejman
Ljubljankić, koji je svoj radni vijek proveo kao učitelj u srpskom selu i koji
je govorio o tome kako je i dan-danas i više nego dobrodošao u tom selu.
Sulejman je pričao i o tome kako je nekad bilo na plesnim večerima, zajedničkim
putovanjima i o jednom divnom i nezaboravnom zajedničkom životu. Na kraju se u
razgovor uključila i Azra Zanačić, član Teatra mladih iz Bihaća, koja je
ispričala svoju priču o mladim ljudima iz njenog grada i zajedničkom životu.
No, najveću pažnju je, ipak, privukla predstava, koja je
izazvala oduševljenje, a zajednička poruka je bila: “Skinimo maske i
pokažimo stvarno lice. Nama ne trebaju maske, nama treba ljubav.”
“Kamp budućnosti – Skinimo maske” podržan je
kroz program malih grantova USAID-ovog projekta PRO-Budućnost, koji provodi CRS
sa partnerima.
Bosna i Hercegovina izveze 79.000 tona mliječnih proizvoda
godišnje, što je količinski za 22.000 tona više nego što uveze, međutim,
vrijednost izvoza u 2018. je stigla na 89miliona KM, dok ukupna vrijednost uvoza premašuje 154 miliona
KM.
Ali iz USAID/Sweden FARMA II Projekta navode da se trendovi
mijenjaju. Nakon porasta od 17 posto izvoza u sektoru mljekarstva, u odnosu na
2017., i ova godina obećava bolje rezultate sa otvaranjem tržišta Evropske
unije.
Ističu da na
putu rasta i razvoja sektora mljekarstva, osim velikih proizvođača, važnu ulogu
igraju oni manji koji su već postali prepoznatljivi po specifičnosti svojih
proizvoda poput “Promilka“.
Za njih je jednako važno postići i veće prisustvo na domaćem tržištu. Direktor
i vlasnik te kompanije Ibro Daguda želi učiniti prozorski sir
prepoznatljivim u regiji.
“Važno je omasoviti stočni fond na ovom kraju, te već radimo i
na prijedlozima novih projekata kako oživjeti ovaj kraj. Imamo dobru saradnju
sa mljekarama u široj regiji, povezujemo se i vjerujem da možemo učiniti da
naši krajevi ožive i ponude jednu novu perspektivu razvoja”, zaključuje Daguda.
Najznačajniji
uvoz po udjelu i vrijednosti čine sir edamer (više od 26,8 miliona
KM) i sir gauda (više od 14 miliona KM). Zbog tih izazova, USAID/Sweden FARMA
II Projekt podržava proizvođače sira da pronađu svoje mjesto na domaćem i
međunarodnom tržištu.
Kompanija “Eko sir Puđa” je
kroz saradnju s USAID/Sweden FARMA II projektom osigurala nove tehnologije u
kontroli kvalitete mlijeka kod farmera, a nove prakse i efikasniji mehanizmi
zaštite osiguravaju dugotrajnu saradnju i povjerenje koje je ključno za
proizvođača, ali i za zajednicu. Takve priče ohrabruju i druge da ulažu i
jačaju svoje kapacitete. Livanjski sir je apsolutni rekorder po izvozu, kada su
u pitanju sirevi iz Bosne i Hercegovine.
Maid Smajić i njegova sestra Mediha Jašarević osnovali
su kompaniju “Zlatna kap”
u Jelahu 2008. Zbog problema sa otkupom i plasmanom mlijeka okrenuli su se
proizvodnji sira.
“Pronašli smo metodologiju, zatim smo uradili procjenu potreba
tržišta i prepoznali prave prilike. Uz podršku USAID/Sweden FARMA II osigurali
smo nabavku muzilica, razmijenili dobre prakse i učestvovali u školi sirarstva.
Obuke su nam omogućile da naučimo recepturu i proizvodnju različitih vrsta
sira, a istovremeno da proces proizvodnje bude usklađen sa EU standardima.
Radimo sa 240 kooperanata, a počeli smo sa 10 grla. Danas radimo otkup koji
dostiže dva miliona litara”, pojasnio je Smajić.
Uredba Evropske
komisije kojom se uređuju uslovi zdravlja životinja i javnog zdravlja, te
uslovi veterinarskog certificiranja za unošenje sirovog mlijeka i mliječnih
proizvoda namijenjenih prehrani ljudi u EU propisuje popis “trećih zemalja”,
među kojima je Bosna i Hercegovina, a kojima je odobreno unošenje takvih
pošiljki u Evropsku uniju.
Nakon što je BiH dobila pozitivne ocjene te joj je odobren
izvoz za sve tri kolone mliječnih proizvoda, koji su razvrstani po obavezama
termičke obrade, u ovoj godini se očekuje značajan napredak. Međutim,
dominantni partneri za bh. mljekare ostaju zemlje regije. Prošle godine su u
Crnu Goru izvezili 33 miliona KM vrijednosti mliječnih proizvoda, 17 u Srbiju,
15 u Makedoniju, 10 na Kosovo, a 10 miliona na tržište Hrvatske.
Sirari širom
zemlje imaju potrebnu tehnologiju, zadovoljili su tražene standarde te se sada
bore za svoje mjesto na domaćem, ali i međunarodnom tržištu. Takav je slučaj i
sa kompanijom “Kupres Milch“.
Munevera Žilić iz “Kupres Mlich”
rekla je da su oni mala mljekara koja godišnje proizvodi oko 23 tone
delikatesnog sira, ali bilježi konstantan rast i sa nedavnim ulaganjima
mljekara je na putu da u narednoj godini udvostruči svoju proizvodnju.
“Odličan kvalitet sireva potvrđen je brojnim nagradama na
sajmovima u BiH i Srbiji, uključujući i zlatne medalje za kvalitet dobivene u
Beogradu i Novom Sadu. Kompanija ima implementiran HACCP sistem, dobili smo
izvoznu dozvolu i uspješno izvozimo za Tursku, a u planu je i sticanje izvozne
dozvole za tržište EU”, dodala je Žilić.
U 2018.
iz BiH je izvezeno 11 puta manje vrijednosti sira od vrijednosti uvoza.
No, priče “Promilka”, “Eko sir Puđe”, “Zlatne kapi” i “Kupres Milcha” šalju
pozitivnu poruku, te jasan znak da bosanskohercegovački sirevi, uprkos svim
izazovima i preprekama, osvajaju zlatne medalje, uspješno se izvoze i još im
samo treba dati pravu priliku na domaćem tržištu, saopćeno je iz USAID/Sweden
FARMA II projekta.
Cilj
ovogodišnjeg skupa je razmjena znanja stručnjaka iz dijaspore o tome kako se
bh. kompanije mogu pozicionirati na međunarodnom tržištu. Restart će
ugostiti uspješne stručnjake u našoj dijaspori koji predstavljaju neke od
sljedećih industrija: arhitektura, IT, proizvodni sektor, finansijske usluge,
marketing i prodaja i podrška korisnicima.
Oni koji se prijave imat će priliku zahvaljujući aplikaciji GatherUp – bh.
IT kompanije App Impact, unaprijed zakazati B2B sastanke sa gostima iz
dijaspore ali i bh. poduzetnicima.
Na četvrtom Reconnectu govorit će renomirani stručnjak za
energetsku efikasnost Faris Nizamić, Sarajlija sa adresom u Holandiji,
jedan je od vodećih stručnjaka u polju pametnih rješenja za održive energetske
sisteme u poslovnim i stambenim objektima. Sa zvanjem doktora nauka u ovoj
oblasti koje je stekao na Univerzitetu u Groningenu, Nizamić ima široku mrežu
kontakata u akademskoj i poslovnoj zajednici u Holandiji i šire.
Svoje iskustvo i znanje će imati priliku prenijeti na B2B
konferenciji dijasporskih investitora “Reconnect”, koja će se održati
16. augusta u Sarajevu. Faris će izložiti svoja iskustva o pokretanju kompanije
u Holandiji, te o tome kako bi se bh. IT i druge kompanije trebale
pozicionirati kako bi stekle više klijenata ili investicija iz Holandije i
drugih zemalja EU.
“Faris je jedan osnivača i izvršni direktor kompanije “Sustainable Buildings”. U januaru 2019. godine, od strane lista ‘The Dutch Financial Times’ Faris je izabran za medju top 50 mladih poduzetnika ispod 35 godina u Holandiji. Također, više puta je nagrađivan za svoju inovaciju, gdje se kao najvažnija priznanja ističu Green Mind Award i Pioneers Community Award“, poručuju organizatori.
Četvrto izdanje “Reconnect“ konferencije realizira se u
organizaciji “Restarta”, te uz podršku USAID Projekta “Diaspora
Invest”. Ove godine će okupiti i brojne vrhunske stručnjake iz bh.
dijaspore koji će podijeliti svoje iskustvo, te kroz razgovor podijeliti sa
učesnicima skupa i prilike koje Bosna i Hercegovina ne smije propustiti na
svjetskom tržištu.
“Gospodin Nizamić je jedan od prvih potvrđenih govornika, te vjerujemo da će njegovo ime privući brojne stručnjake i stručnjakinje iz IT sektora, sektora arhitekture i građevinarstva, ali i sve koji su zainteresirani za oblasti urbanog planiranja i održivog razvoja. To su polja u kojima bh. dijaspora može istinski pomoći u povezivanju i praćenju svjetskih trendova, ali biti i oslonac u planiranju razvoja lokalnih zajednica u domovini”, zaključuju iz “Reconnecta”.
Prijave za “Reconnect” su
otvorene, a organizatori očekuju preko 150 učesnika iz zemlje i svijeta.
Kontinuirani
rad na prikupljanju, obradi i distribuciji poslovnih informacija, prije svega
finansijskih pokazatelja poslovanja domaćih i kompanija u regiji, doveo je do
evolucije ove platforme u jedinstveni Business Intelligence System (BIS), čime
su finansijske informacije o poslovanju kompanija u BiH dobile sasvim novu
vrijednost.
Informacije o
finansijskom poslovanju, poslovnim analizama i rizicima ključni su za donošenje
kvalitetnih odluka kompanija, ali i jasan pokazatelj ekonomske stabilnosti
jedne zemlje. Upravo zbog toga ih je važno pravilno staviti u kontekst,
kategorizirati, obraditi i pretvoriti u informacije.
“A kada na te informacije
primijenimo iskustvo, intuiciju i transformiramo ih – dobijemo znanje. S pravom
možemo reći da posljednjih 20 godina kreiramo znanje za naše klijente.
Posjedujemo najveću bazu podataka, nabolje analitičke alate, najpouzdaniju
platformu. O značaju Business Intelligence Systema govori i činjenica da čak
95% finansijskog sektora u BiH koristi ove podatke za svoje operativne
aktivnosti”, rekao
je Ermin Cero,
direktor razvoja LRC-a.
I upravo kroz
LRC Business Intelligence System omogućeno je kreiranje sveobuhvatne i detaljne
analize industrija, regija, kompanija i tržišta, koje su kroz projekte
Poslovnih novina dobile jednu novu dimenziju, te na domaćem i regionalnom
tržištu identificirale kompanije koje bilježe natprosječne poslovne rezultate.
Ove
informacije su temelj i projekta „Pouzdanost 2019“, koji već petu godinu
zaredom najveća bonitetna kuća u Bosni i Hercegovini LRC realizira u saradnji
sa Poslovnim novinama, jer predstavljaju objektivan, stručan i nezavisan okvir
za formiranje bonitetnih ocjena.
Certifikat
bonitetne pouzdanosti LRC, kao prva i vodeća bonitetna kuća u Bosni i
Hercegovini, dodjeljuje samo onim pravnim licima koja ostvaruju natprosječne
pokazatelje uspješnosti i zadovoljavaju jasno i precizno definirane kriterije
uspostavljenje po uzoru na iste najvećih globalnih agencija, a koji se sastoje
iz nekoliko grupa finansijskih pokazatelja.
Certifikat
Pouzdanost nosiocima osigurava konkurentnu prednost i ugled u odnosu na ostatak
industrije i na taj način u velikoj mjeri olakšava poslovanje. Vrlo je bitna
činjenica da u samom procesu ne postoji mogućnost proizvoljnog definiranja
ocjena jer se one izračunavaju automatski po unosu finansijskih izvještaja i
drugih poslovnih informacija, u potpuno kontroliranom okruženju, bez mogućnosti
bilo kakve manipulacije podacima.
Na taj način
se osigurava puna objektivnost, relevantnost, neovisnost i, što je možda i
najbitnije, pouzdanost dobijene ocjene na koju se poslovni partneri u
potpunosti mogu osloniti.
Ovogodišnjom
analizom 33.097 završnih računa iz 2018. koje su u roku predali privredni
subjekti nadležnim državnim agencijama APIF-u i FIA-i, došlo se do
preliminarnih podatka da je broj bonitetno pouzdanih kompanija porastao za 16%.
Prošle godine
ih je bilo 4.512, dok je ove godine taj broj porastao na 5.214.
Ovi lideri
izvrsnosti moraju imati posebno mjesto u poslovnom svijetu, jer biti bonitetno
pouzdana kompanija znači biti stabilan oslonac svojim kupcima, dobavljačima i
partnerima.
A Poslovna
konferencija koja se svake godine održava u Sarajevu u novembru namijenjena je
upravo njima.
LRC i Poslovne
novine je organiziraju s ciljem isticanja važnosti sinergije između najboljih
praksi iz oblasti
rukovođenja i najboljih poslovnih rješenja.
To je mjesto
na kojem se govori o važnosti liderstva i razgovara o biznisu, mjesto gdje se
nude ideje kako biti još uspješniji, kroz primjere najboljih praksi lidera u
Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu, i mjesto gdje se najboljima uručuju
certifikati i Zvijezde bonitetne pouzdanosti.
Bonitetnu ocjenu svoje
kompanije možete besplatno provjeriti na https://testiraj.lrcbh.com.
