“Digitalizacija bosanskohercegovačkog društva”, naziv je konferencije koja će biti održana 18. decembra u Sarajevu, u organizaciji Vanjskotgovinske komore BiH i firme Global GPS BH d.o.o. Sarajevo.
Konferencija dio Programa razvoja informacionog društva BiH, sa ciljem promocije bh. privrede i podrške usklađivanju izvozno orijentisanim kompanijama u približavanju modernim tokovima poslovanja i rada u Evropskoj uniji i svijetu.
Na konferenciji učesnici će nastojati ukazati na sve izazove i probleme u procesu provođenja digitalizacije i i informaciono-komunikacionoj tehnologiji. Biće izvršen presjek stanja, a sa predstavnicima vlasti, privrednog, političkog i javnog života koji će donijeti konkretne zaključke i rješanja, te inicirati aktivnosti koje trebaju pokrenuti promjene, istaknuto je danas na konferenciji za novinare u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH kazao je da prije svega bitno istaći gdje je BiH kada je u pitanju digitalno društvo, nove digitalne tehnologije i koji je njen potencijal za investiranje u ovu industriju.
“Digitalizacija se dešava u svim oblastima našeg društva, posebno kada je riječ o gospodarstvu, povećava transparetnost, a transparentnost i brzina pristupa informacijama govore o konkurentnosti. Na konferenciji naredne sedmice, koja je uvod u veliku međunarodnu konferenciju koju ćemo raditi na proljeće, po prvi ćemo prezentirati trenutno stanje u BiH kada je riječ o digitalizaciji, te pokušati sagledati koji je to investicijski potencijal BiH, u što zapravo treba investirati i šta dalje razvijati”, kazao je Vuković.
Dodao je da BiH ima dovoljno pameti i mladih ljudi koji su sposobni da svoja znanja i vještine ulože u BiH. Mišljenja je da imamo kvalitetne stručnjake koji mogu kvalitetno raditi u ovim oblastima i dati adekvatan doprinos.
Haris Hadžialić, direktor firme Global GPS koja je suorganizator događaja, kazao je da će na konferenciji u ponedjeljak biti obrađene tri teme.
“Jedna od njih je nova radna mjesta kako bismo suzbili strah od gubljenja radnih mjesta uvođenjem digitalizacije. Digitalizacija nije zamjena ljudi, ona omogućava ljudima razvoj novih poslova i kompetencija”, istakao je Hadžialić.
Napominje da digitalizacija, odnosno, informatizacija društva ne podrazumijeva da će ljudi ostati bez posla, već da će dosadni poslovi biti prebačeni na mašine, a zaposlenici imati vremena za kreativniji posao.
Drugi segment konferencije biće vezan za servise u digitalnom modelu, dok je treća tema vezana za druge stvari koje su obuhvaćene digitalizacijom poput transportne industrije, zdravstva, školstva i drugih segmenata.
Prema njegovima riječima, projekat ima za cilj prepoznati prostor za investicije u informaciono-komunikacione tehnologije, te osnažiti tu oblast u BiH.
“Mi smo pokrenuli nešto što će trajati godinama. Promjene su dugoročan proces u koji smo mi krenuli i to je najvažnije. Ovo nije projekat, već proces koji je pokrenula VTK BiH zajedno sa privredom BiH da bi promijenili okruženje u kojem živimo i radimo i da bi nam ubuduće svima bilo lakše”, dodao je Hadžialić.
Govoreći o digitalizaciji u sektoru transporta, Sabrina Teskeredžić, direktor sektora za transport i komunikacije u VTKBiH, kazala je da ju je podržao jako veliki broj prevoznika.
“Postoji jako veliki broj prevoznika koji sopstvenim resursima i svojim znanjem pokušavaju sebi obezbijediti konkuretnni status na tržištu, tako što smanjuju troškove”, istakla je ona.
“Brzina i mobilnost, odnosno fleksibilnost neki su od ključnih parametara za transportne firme u nastojanju da optimiziraju svoje aktivnosti u smislu razmjene podataka, praćenja resursa, a sa druge strane i potreba onih koji očekuju tu robu”, dodala je Teskeredžić.
Naglašava da je digitalizacija odgovor na sve pritiske i povećanje kvaliteta usluge u transportu koja će u budućnosti tražiti nove nove transformacije ovog sektora.
Senada Dizdar, profesorica na Filozofskom fakultetu i ekspert za digitalizaciju bioblioteka i kulturne baštine, navela je da je kulturno blago koje imamo u formi koje je neophodno digitalizirati.
“U ovom sektoru imamo puno povoljniji položaj da krenemo u tu digitalizaciju zato što se dugo vremena bavimo jednim njenim dijelom. Na scenu su došli oni koji hoće tehnološki sve riješiti, ali moramo biti dovoljno mudri i znati da moramo zaštititi svoju baštinu i sve ono što je pohranjeno. Društvo se mora informacijski educirati koja je vrlo kompleksan klaster pismenosti i koju moramo prolaziti da bismo znali kako se ponašati u ovom svijetu u kojem je virtuelno jednako stvarno”, istakla je Dizdar.
Aleksandar Mastilović, savjetnik direktora RAK-a kazao je da ovim događajem i procesom BiH prvi put ima jednu organizovanu priču koja bi trebala proces digitalizacije društva staviti u jednu sistemsku formu.
“Proces digitalizacije nije samo IKT proces. Digitalizacija donosi i transformaciju tržišta rada, odnosno evoluciju radnih mjesta. Neka radna mjesta će možda nestati, ali će se zato pojaviti čitava lepeza novih radnih mjesta i objektivnih potreba, a naše je samo da pratimo te potrebe tržišta rada”, istakao je Mastilović.
Inače, IKT sektor u BiH trenutno ima oko 11.000 zaposlenih i učestvuje sa pet posto u brutu društvenom proizvodu.
Kako je istaknuto danas, u BiH postoji izuzetno kvalitetne firme iz tog sektora, koje uglavnom rade van BiH, kao i da od pola milijarde KM prometa koji se ostvari u informaciono-tehnološkoj industriji, skoro polovina se ostvari van BiH.
“To je jako malo”, naglasio je Vuković dodajući da je namjera da se on poveća na 15 posto s obzirom da se radi o brzorastućoj industriji.
