Tuesday, April 7, 2026
Google search engine
Home Blog Page 44

Konferencija o fiber-optičkim pristupnim telekomunikacionim mrežama u Sarajevu

0

FOAN je internacionalna konferencija gdje se akademija i realni sektor sreću da bi razmijenili iskustva, znanje i ideje primarno iz oblasti širokopojasnih ultrabrzih mreža, a u cilju poboljšanja kvaliteta života naših sugrađana i unapređenja poslovnog ambijenta. 

Do sada, FOAN konferencija je uspješno održana u nizu gradova Evrope i Azije: Moskva, Budimpešta, St Petersburg, Almati, Brno, Lisabon i  Minhen, a ove godine dolazi u Sarajevo od 2. do 4. septembra.

Učesnici dolaze iz 24 zemlje Evrope, Azije i Amerike. Pored optickih mreža, integrisanih optičkih komponenti, optičkih senzora i migraciji ka 5G uslugama, ove godine organizujemo i posebne sesije o telekomunikacionoj infrastrukturi u naseljenim područjima, kao i SmartCity sesiju, gdje želimo da usmjerimo pažnju naših operatora, regulatora, vladinih službi kao i stručnjaka, na nadolazeće velike investicije koje ne smiju ostati neregulisane i bez učešća domaćih stručnjaka i kompanija.

Na konferenciji će biti izlagači proizvoda na gore opisane teme kao i seminar o intelektualnoj svojini u svijetu telekomunikacija.

Tehnički sponzori konferencije su, pored Internacionalnog Univerziteta u Sarajevu (IUS), i renomirane svjetske stručne organizacije kao što su IEEE i OSA. Najbolji studentski radovi će biti nagrađeni od međunarodnih i domaćih firmi i organizacija. Vise o FOANu na foan.info.

“Razvijajte vlastite proizvode umjesto naplaćivanja radnih sati!”

0

Njegovo bogato iskustvo uključuje i predavanje na prestižnom Yale Univerzitetu u Americi, a trenutno je jedan od direktora globalne investicijske banke Houlihan Lokey čija vrijednost premašuje 2,5 milijarde američkih dolara.

Tokom rada njegove prve kompanije koja je bila “tradicionalna inžinjerska firma” odnosno radila na principu “od projekta do projekta” profesor Čaušević je shvatio da u takvoj vrsti posla nema budućnost. On kaže da se ova firma u realnosti bavila projekt menadžmentom te je prodavala radne sate inžinjera koji su tu bili zaposleni.

Nakon toga je odlučio da počne raditi na kreiranju vlastitih proizvoda,a upravo ovaj trenutak označava prekretnicu u njegovoj karijeri. Ova odluka je rezultirala stvaranjem tri patenta koje su kupile neke od najvećih američkih kompanija tehnološkog sektora poput “Thermo Fisher Scientific“ te „Stryker Corporation“. 

„Sve firme koje sam digao , digao sam od nule i onda sam ih polako gradio. Prvi proizvod Audioscreener je kupila ogromna američka firma koja se zove Thermo Electron. Oni su poslije pokrenuli firmu koja se zove Viasys i taj proizvod se i danas prodaje. Star je vec skoro 20 godina, a krenuo je od nule. Slijedeća firma je bila Everest by America koja je pravila proizvod koji se zove Snap, a funkcija mu je bila ispitivanje moždanih signala tokom anestezije. Pola tog uređaja je napravljeno u Sarajevu. Imao sam inžinjere, uglavnom hardware u Sarajevu, software u Tuzli i proizvodnju u Srebrenici. Tu kompletnu firmu je kupila ogromna američka firma koja vrijedi oko 20 milijardi dolara, Striker Medical. Oni su kupili sve uključujući i rad koji je završen u Bosni. Slijedeći projekat je bio Brainscope. To je isto rađeno paralelno u Americi i u Bosni. Poslije se to odvojilo tako da su Amerikanci nastavili s tim. To su tri proizvoda koje sam ja napravio od nule bez nekih investicija i polako sa istraživanjem trzišta.. Poslije toga sam napravio firmu odnosno investicionu banku  Blackstone IP na istom principu, jedan dio u Bosni a drugi u Americi. Tu firmu je kupila jedna velika američka investiciona banka Houlihan Lokey gdje ja sada radim, a Blackstone IP nastavlja da radi u Sarajevu.“

Svi uspješni projekti profesora Čauševića imaju jednu bitnu zajedničku karakteristiku a to je da su proizvodi  jednim dijelom ili potpuno razvijeni u Bosni i Hercegovini. Prethodno navedeni primjeri nam pokazuju da kombinovanje ekspertize stručnjaka iz BiH sa mogućnošću plasiranja proizvoda na inostrano tržište rezultira stvaranjem uspješnog biznisa. Biznis model primijenjen u ovom slučaju je sigurno jedan od onih na kojem bi se trebao graditi dalji razvoj bh. ekonomije.

Sanjin Pehlivanović ponovo juniorski prvak Evrope u bilijaru

0

Bosanskoherecgovački igrač bilijara Sanjin Pehlivanović postao je osmi put juniorski prvak Evrope u bilijaru nakon što je bio najbolji na prvenstvu za mlade “Dynamic Billard”, koji se održava u holandskom Veldhovenu.

Pehlivanović je bio najbolji u disciplini “10”, a u finalu je porazio Španca Jonasa Souta. Iako nije najbolje počeo ovo prvenstvo budući da je izgubio meč na otvaranju od Rusa Dmitriija Shkudova, Sanjin je potom pobjeđivao sve protivnike redom i plasirao se u finale.

U borbi za zlato očekivala se žestoka borba, ali je meč otišao u jednom smjeru pa je fenomenalni Sarajlija ostvario novi uspjeh trijumfom od 7:3.

Jučer je uspješan bio i Ajdin Piknjač koji je u kadetskoj konkurenciji donio Bosni i Hercegovini bronzanu medalju, koju je i ranije osvojio u disciplini “14” (straight pool).

Juniorska reprezentacija Bosne i Hercegovine plasirala se u četvrtfinale Evropskog prvenstva u bilijaru.

Pehlivanović, Piknjač i Faruk Terzić su savladali jednog od favorita za titulu Poljsku, a zatim i Rusiju te se plasirali u četvrtfinale koje se igra u nedjelju.

Već sada, iako je Evropsko prvenstvo koje se održava u Veldhovenu u toku, bh. reprezentativci su ostvarili veliki rezultat, s obzirom na to da im je ovo prvi nastup na Euru.

CNN uvrstio Sarajevo među najljepše gradove Evrope

0

CNN je napravio izbor najljepših evropskih gradova koji će turistima, u vremenu “pretjeranog turizma” biti najbolja opcija ukoliko žele da odu na neko novo mjesto a da se ne moraju boriti kroz ogromne gomile ljudi i sa prebukiranim smještajem kao što je u Veneciji, Parizu ili Amsterdamu.

Među najljepšim evropskim gradovima koji nisu pretrpani turistima našlo se i Sarajevo.

Za Sarajevo, “CNN” piše da je grad koji se obnavlja, prepun kulture i historije, te da je često zaspostavljen u odnosu na popularna odredišta u susjednoj Hrvatskoj, prenosi N1.

“U njegovom srcu je Baščaršija, stara tržna četvrt prepuna štandova sa začinima i kafom. Tu je i fascinantna Gazi Husrev-begova džamija”, piše “CNN”.

Istakli su da je i napuštena bob staza sa zimskih olimpijskih igara 1984. godine izuzetan prizor, a da obližnji hotel nudi divan pogled i vrhunsku hranu.

Među 20 evropskih gradova po izboru “CNN-a” našli su se i kosovska Priština, belgijski Antverp, švedski Malme, Haag u Holandiji, Bern u Švicarskoj te glavni gradovi Gruzije, Bjelorusije, Turske.

Vareš bogat zlatom svjetskog kvaliteta

0

Kompanija “Adriatic Metals”, u čijem vlasništvu je bh. kompanija “Eastern Mining”završila je preliminarnu procjenu potencijalnih nalazišta polimetala na lokaciji Rupice kod Vareša.

Nakon višemjesečnih istraživanja dopunjene su preliminarne procjene o resursima na lokaciji Veovača, također u općini Vareš. Na osnovu podataka o istraživanjima procjenu je uradila kompanija “CSA Global” iz Australije. Izvršni direktor “Adriatic Metalsa” Paul Cronin ističe kako su preliminarni nalazi za Rupice i za Veovaču vrlo ohrabrujući.

„Od kada smo počeli istraživanja početkom 2017. godine potvrđeni su značajni mineralni resursi te postojanje plemenitih metala na poznatim nalazištima. Depoziti na lokaciji Rupice su svjetske klase i naše istraživanje će ići u smjeru potrage za mogućim širenjem područja izvan do sada otkrivene mineralizacije. Najnovija bušenja sugeriraju da se mineralizacija nastavlja na sjever na tom lokalitetu“, naveo je Cronin.

Kako navodi, bit će potrebno nastaviti istraživanje u okvirima koncesijskog područja, ali već sada postoji značajan osnov za izradu studije obuhvata koja na koncu vodi ka studiji izvodljivosti za obnavljanje rudnika u Varešu. Oba nalazišta su u zoni koncesije koja je odobrena koncesionaru “Eastern Mining”. Istraživanja se vrše u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Zeničko-dobojskog kantona, Općine Vareš sa posebnim uvažavanjem i dobrom saradnjom sa lokalnim stanovništvom.

Adriatic Metals je istraživač polimetala cinka i kompanija koji je uvrštena na ASX listu putem svog 100 posto udjela u projektu u Varešu. Projekt obuhvata historijski rudnik s mjestom otkopa cinka/olova/barita i srebra na lokalitetima Veovača i Rupice. Kratkoročni cilj kompanije Adriatic Metals je proširiti postojeći resurs prema JORC (Australazijski zajednički komitet za rudne rezerve) na Veovači i okončati program bušenja radi proširenja visokokvalitetnog ležišta na Rupicama.

Kompanija Adriatic Metals je okupila tim svjetske klase koji će ubrzati njene istraživačke napore i kompaniju brzo dovesti u razvojnu fazu, kako bi iskoristila svoju prednost i stratešku imovinu u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz kompanije.
Osim lokaliteta Rupice, smatra se da bi plemenitim metalima također mogli biti bogati i rejoni Brestić, Juraševac, Borovac i Veovača.

Općina Novo Sarajevo ima “top” biciklističke staze

0

Novosarajevska općina definitivno ima najuređenije biciklističke staze u Kantonu Sarajevo. U današnoj opštoj klimi potrađnje zdravih načina života zasigurno spada biciklizam.

U ovom slučaju i spremnost općinske administracije da realizira projekte uređenja biciklističkih staza koje se savršeno uklapaju u prostor Općine Novo Sarajevo.

Realizirani projketi uređenja biciklističkih staza a naročito u dijelu i oko Vilsonovog šetlišta daju izuzetnu mogućnost uživanja u “giranju”…

Biciklističke staze u u predivnom vilsonovom ozračju su sigurno prepoznali i nemali broj radnika, menadžera, uposlenika, zaposlenika, političara koji su se oprijedijelili za odlaske na svoje radne zadatke… biciklom.

Naravno, ovakvi projekti itekako utiču na na smanjenje upotrebe automobila u užeme gradskom području a s druge strane i na kvalitet, zdravlje života.

Stari Grad će prvi imati elektro-punjač za vozila bez naknade korištenja

0

Zahvaljujući odličnoj saradnji Općine Stari Grad Sarajevo i kompanije Porsche BH d.o.o. Sarajevo, izvršit će se instalacija najmodernijeg elektro punjača za vozila, a građani će ga koristiti bez ikakve naknade.

Ova stanica za napajanje, tzv. punionica će se nalaziti u javnoj podzemnoj garaži u ulici Avdage Šahinagića preko puta Vijećnice, čija je izgradnja u toku.

Ugovor, koji definiše postavljanje i održavanje ove jedinstvene stanice, su danas potpisali načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, direktor kompanije Porsche BH d.o.o. Sarajevo Senad Olovčić, te Elvis Ališić, menadžer prodaje za Bosnu i Hercegovinu, uime firme Hager d.o.o.

Nakon izgradnje i puštanja u funkciju javne podzemne garaže, kompanija Porsche BH će donirati punjač za električna vozila, dok će za radove same instalacije uređaja biti zadužena firma Hager.

Ono što se posebno ističe da će korištenje ovog elektro-punjača vozila biti potpuno besplatno. Ovo je prvi takav slučaj u Kantonu Sarajevo, gdje trenutno postoji 15-ak elektro punjača sa namjenom za punjenje električnih automobila, ali nijedan nije potpuno javnog karaktera.

Popularizacija ekološki prihvatljivih transportnih sredstava je jedan od ključnih faktora politike zaštite čovjekove okoline.

U razvijenim zemljama se nastoji smanjiti korištenje automobila koje pokreću motori s unutrašnjim sagorijevanjem, dok se raznim poticajima, vozači nastoje motivirati na nabavku električnih automobila.

Nažalost, Bosna i Hercegovina zaostaje u ovom segmentu ne samo zbog nedostatka takvih poticaja nego i nedostatka odgovarajuće infrastrukture, odnosno punionica za punjenje električnih vozila.

Sada zahvaljujući Porsche BH, ova infrastruktura uskoro će biti dostupna i u Starom Gradu.

Početak rada na projektu “Dejton” u Banjaluci

0

U prethodnom periodu, pet mladih entuzijasta koji čine neformalnu grupu građana “NAmladiMA” (Jelena Stojaković, Ema Ćehajić, Anando Čenić, Vladana Savić, Rajko Marčeta), osmislilo je projekat pod nazivom “Dejton”, a koji će se realizovati u okviru programa malih grantova USAID-ovog projekta PRO-Budućnost.

Kroz zajednički kreativni rad mladih na stvaranju predstave “Dejton”, projekat ima za cilj da podstakne mlade na kreativno stvaralaštvo, promišljanje i formiranje vlastitih stavova, a ne pasivno prihvatanje “serviranih” informacija i stavova, kao i uviđanje da se kroz zajedništvo postižu najbolji i najkreativniji rezultati.

U prethodnom periodu, članovi projektnog tima prikupljali su potrebne informacije kroz istraživanje i proces učenja. Osim studenata koji će biti uključeni u sam rad na predstavi uključiće se i profesionalci iz oblasti režije, glume, izrade kostima i dizajna, odnosno profesionalci iz onih oblasti koje su neophodne da bi se izvršilo finalno oblikovanje i povezivanje predstave u jednu umjetničku cjelinu.

Ono što je interesantno je da se sama predstava neće raditi po sistemu Stanislavski, prema kojem je fokus na razvoju realnih karaktera na sceni, nego po modelu Augusta Boal-a, pozorišnog reditelja, pisaca i političara koji je  tokom pedesetih godina u Brazilu  radio je na smanjivanju diskriminacije određenih grupa, na suzbijanju opresije i rješavanju socijalnih problema putem pozorišta.

Kroz rad, učesnici/ce pojedinačno ili u grupi definišu probleme koje ih lično dotiču, a tiču se zajednice kojoj pripadaju. To mogu biti problemi njima bliskih osoba, neke manjinske grupe, ili njihovi lični problemi sa kojim se suočavaju. Nakon definisanja problema, on počinje da se postepeno iskazuje pozorišnim jezikom. Boal ističe da suština ovog metoda nije da pokaže ispravan odgovor, već da otkrije sve moguće odgovore koji se dalje mogu propitivati.

Posmatrači/ce mnogo više nauče kroz izvođenje iako je ono pomalo fiktivno, jer predstavlja simulaciju umjetničke prakse u realnosti. Kada se u realnosti nađu u situaciji koja je slična onoj koja je isprobana u teatru, u ljudima se budi želja da budu proaktivni, jer se osjećaju spremnijim i imaju više samopouzdanja prilikom rješavanja konflikta.

Tokom narednog perioda, članove neformalne grupe “NAmladiMA” očekuje rad na postavljanju same predstave i njeno premijerno izvođenje. Premijerno izvođenje predstave biće upriličeno u prostorijama Banjalučkog Studentskog pozorišta u septembru 2019. godine. O tačnom terminu izvođenja, javnost će biti blagovremeno informisana.

 (Buka)

Izvor rijeke Miljacke…

0

Miljacka je nastala spajanjem dvije rijeke – Paljanske Miljacke (lokalitet Begovina na nadmorskoj visini od 1.010 metara) i Mokranjske Miljacke (mjesto Kadino Selo na nadmorskoj visini od 1.135 metara). Nekoliko kilometara istočno od Sarajeva u selu Dovlići, ove dvije rijeke se spajaju u jednu – Miljacku.


Glavno izvorište se nalazi na Ravnoj planini, tri kilometra od Pala. Izvire iz više izdana koji uglavnom nastaju akumuliranjem površinske vode koja propada kroz pukotine krečnjačkog terena Ravne planine. Svi ovi izdani i vrela obrazuju Paljanku Miljacku koja na svom putu kupi vodu još nekoliko stalnih i povremenih izvora.
Prizor netaknute prirode i čiste vode na izvorištu ostavlja bez daha. Izvorišni dio Paljanske Miljacke je obrastao mahovinom, te se sastoji od većih i manjih slapova i vodopada koji su tokom ovih ljetnih mjeseci skoro presušili. Iz mjesta gdje teče obilna voda u jesen, sada teče vrlo tanki mlaz, što ipak ne umanjuje ljepotu ovog mjesta.

Izgrađen dio magistralne ceste Neum – Stolac

0

Saobraćajnica na dionici Oštrovac-Broćanac je završena i puštena za saobraćaj. Radi se o dionici magistalne ceste M17.3 Stolac – Neum čija se izgradnja odvija punim intenzitetom.

Ova prometna dionica podjeljena je na dva lota. Izvođač radova na LOT 1 je Integral Inžinjering a.d. Laktaši, a a vrijednost radova je 6.027.207,03 KM, dok je izvođač radova na LOT 2 JV HP Investing d.o.o. Mostar i Putovi d.o.o. Grude čija je vrijednost radova 5.924.253,83 KM.

Dionica LOT 2 Oštrovac-Broćanac je dugačka oko pet kilometara. Ranije je okončano asfaltiranje dionice od Starog Neuma do Babinog dola te od Babinog dola do Oštrovca, a u toku su radovi na probijanju tunela Žaba kod Oštrovca dugačkog čak 975 metara, koji je najveći pothvat na ovom projektu. Radove izvodi konzorcij Euro – Asfalt i HP Investing.

Sljedeća dionica gdje mašine moraju do kraja završiti posao jeste između Drenovca i Stolova.

Podsjetimo, sredstva za izgradnju ceste Neum – Stolac dio su programa izgradnje i modernizacije magistralnih cesta u FBiH u vrijednosti od 173 miliona eura, koji kreditnim sredstvima finansiraju Svjetska banka, Evropska investicijska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj. 

Investitor projekta vrijednog 40 miliona eura je Javno preduzeće Ceste FBiH.

Eksproprijacija, tj. plaćanje zemljišta se financira iz vlastitih sredstava Javnog Poduzeća Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo i sredstava koje je osigurala Vlada FBiH.

- Advertisement -
Google search engine

Get in touch

2,685FollowersFollow
2,490FollowersFollow