Saturday, April 4, 2026
Google search engine
Home Blog Page 58

“Hercegovina” pokreće uzgoj paradajza za industrijsku preradu

proizvod
-
0
“Hercegovina” pokreće uzgoj paradajza za industrijsku preradu

Prošle godine uspješno je obavljena probna sadnja paradajza, nekoliko sorti se pokazalo kao dobar odabir, pa je za ovu godinu dogovorena sadnja većih količina za industrijsku preradu.

Protekle godine braniteljske zadruge obavile su probnu sadnju paradajza na području Hercegovine za potrebe prehrambene industrije, a ove godine, u saradnji s Podravkom, dogovorena je sadnja većih količina te povrtlarske kulture.

Rečeno je na okruglom stolu  na kojem su predstavnici Podravka informirali predstavnike braniteljskih udruga, zadruga i porodičnih poljoprivrednih gospodarstva (OPG) o rezultatima istraživanja, kao i o mogućnostima potencijalnog otkupa industrijskog paradajza za potrebe prerade.

Direktor Sektora poljoprivrede u Podravci Zdravko Dimač istaknuo je kako je Hercegovina iznimno pogodna za uzgoj povrća i drugih povrtlarskih kultura te da je cilj razgovarati s ljudima kako bi ih motivirali da zasade potrebne količine povrća koje bi Podravka otkupljivala i koristila kao sirovinsku osnovu za svoje proizvode.

Prema njegovim riječima, prošle godine uspješno je obavljena probna sadnja paradajza, nekoliko sorti se pokazalo kao dobar odabir, pa je za ovu godinu dogovorena sadnja većih količina za industrijsku preradu.

“Ove godine imat ćemo industrijsku sadnju, i to više od 1.000 tona. Rajčica će se saditi radnim strojevima na površini od 14 do 15 hektara, a brat će se pomoću kombajna, uz minimum ljudskog rada”, naveo je Dimač.

Zlatne ruke Sarajke Nermine Alić – ručno napravila baklju za EYOF 2019

proizvod
-
0
Zlatne ruke Sarajke Nermine Alić – ručno napravila baklju za EYOF 2019

Sarajka Nermina Alić rođena je 1981. godine u kazandžijskoj porodici. Nakon obrazovanja u domenu likovne umjetnosti, 2007. godine zvanično je naslijedila kazandžijski dućan, u ulici Kovači br.19, od oca Hadžana Alića.

„Studirala sam Kiparstvo pa sam nakon studija nastavila porodični biznis koji sam naslijedila od oca Hadžana koji je ne samo najstariji kazandžija već najstariji živi zanatlija na Baščaršiji. Prije nekih 12 godina sam se počela profesionalno baviti ovim poslom kad je kompletna priča o ovom zanatu prešla na mene zvanično, s tim da je otac ostao moj mentor do danas“, kazala je na početku razgovora za Radiosarajevo.ba  Nermina Alić.

Vrlo često je spominju kao jedinu ženu kazandžijku, što je na određeni način istina, no, kako je kazala, razlika postoji.

„Ja nisam jedina žena u kazandžijskom zanatu. Postoje žene u ovome poslu, ali one se bave isključivo ukrašavanjem stvari. Ja sam jedina žena koja se bavi oblikovanjem, tj. kovanjem proizvoda i kalaisanjem na otvorenoj vatri – u tom segmentu sam jedina“, pojasnila je Alić.

Nermina tradiciju prepliće sa inovativnošću, što je nekad neophodno da bi stari zanati opstali u modernom vremenu.

„Stari zanati još uvijek uspijevaju opstati u svojoj izvornoj formi. Međutim, meni je potrebna ta doza kreativnosti. Tako su prije desetak godina nastale džezve-svijećnjaci što je moj prepoznatljivi proizvod – za mene unikatan, inovativan i isključivo je ‘moja priča’ za razliku od klasičnog ukrašavanja tradicionalnih proizvoda koji se rade jedinstvenom tehnikom – savat, koja je identična onoj iz 16. vijeka, gdje konstantno moram ponavljati iste elemente. Tako da moji svijećnjaci dođu kao druga strana na koju se ja oslonim kreativnošću pa su unikatni, jer svaki ima zasebno ukrašavanje koji nema veze s prethodnim“, istaknula je naša sagovornica.

Nermina je svoje vještine pretočila u izradu baklje za EYOF 2019. koji će biti održan u Sarajevu i Istočnom Sarajevu ovog mjeseca.

Kako je kazala, za EYOF su rađene dvije baklje koje su već i završene.

„Do saradnje je došlo kada su gradonačelnik Grada Sarajeva Abdulah Skaka i njegov stručni tim čuli za mene, pozvali me na razgovor i objasnili šta žele te smo tako i ušli u posao”, otkrila je Nermina.

Pojasnila je i da su baklje urađene potpuno tradicionalnom metodom okivanja bakra.

 „Njihova ideja je bila da, iako se EYOF dešava 2019., baklja nosi dio naše tradicije. Pošto je bilo moguće da se izvede kazandžijskim tehnikama one su došle kao idealna prilika da se na taj način u kompletnu manifestaciju ubaci dio tradicije“, kazala je Alić.

Nakon prvobitnog okivanja bakra, uslijedile su faze odgrijavanja i savijanja materijala te potom zavarivanje i na kraju finalno okivanje. Radi konzervacije materijala, a i izmjene boje na kraju procesa urađeno je niklovanje baklje.

Cijeli proces je u potpunosti izveden ručno, koristeći isključivo tradicionalne alate kao što su različiti nakovnji i posebni kazandžijski čekići.

Baklja koja je otišla po plamen mira kreće put prema Olimpijskom Sarajevu noseći plamen koji vječno gori u gradu na Miljacki. Baklja je izrađena prema idejnom rješenju Samine Tanović.

Rekordni prihodi Euro – metala u prošloj godini

proizvod
-
0
Rekordni prihodi Euro – metala u prošloj godini

Rekordan rast prodaje od čak 33 posto posljedica je ulaganja u proširenje skladišnih kapaciteta, proširenja asortimana i kvalitetnog servisa prema kupcima, navodi se u saopćenju za medije ove kompanije.

“Takođe, na rast prodaje uticao je i povoljan trend u oblasti metalskog sektora u BiH, i u Europi generalno. Posebnu pažnju kod kupaca na tržištu je izazvao naš ulazak u oblast usluge sječenja, tj. rezanja na CNC plazmi i gasnom rezaču, te sječenja na automatskim pilama. Radi se o sasvim novom segmentu u našem poslovanju. U 2019. godini ćemo nastaviti sa daljim ulaganjem u ovaj segment u smislu širenja naših kapaciteta i nabavke novih savremenih strojeva za obradu metala”, kazao je Jasmin Subašić direktor kompanije Euro – metali, dodavši da je prošlogodišnjim rezultatima još više učvršćena liderska pozicija na tržištu metala u BiH.

Euro – metali su vodeći distributer proizvoda i poluproizvoda crne i obojene metalurgije u BiH. Osnovu asortimana Euro – metala čine toplo valjani limovi u kvalitetu S235 i S355, hladnovaljani i pocinčani limovi, cijevi (šavne i bešavne), puni čelik (kvadratni, okrugli, plosni), nosači, ugaoni profili, specijalni čelik (čelik u kvalitetu), a pored toga kupcima nude i usluge sječenja na CNC plazmi s 3D glavom i gasnom rezaču, usluge sječenja na automatskim pilama, itd.

Trenutno posluju na tri prodajna mjesta: Doboj Jug sa sjedištem i centralnim skladištem, Sarajevo – Rajlovac i Mostar. Ukupna površina skladišnog prostora sa kojom raspolažu Euro – metali je cca 20.000 m2 zatvorenog i isto toliko otvorenog skladišnog prostora.

Mensura Sušić i Andisa Kubat kreirale bh. brend opreme za rad u vrtu

proizvod
-
0
Mensura Sušić i Andisa Kubat kreirale bh. brend opreme za rad u vrtu

Nakon prve godine poslovanja kompanija već broji 15 radnika u proizvodnji, a njihovi stalni kupci su građevinske, naftne i zdravstvene kompanije. Međutim, tu se ne zaustavlja širenje posla, kompanija je nakon zabilježenih pozitivnih rezultata u početnoj fazi poslovanja odlučila napraviti zaokret i izaći sa vlastitim brendom.

‘’Radimo već dugo na principu lohn poslova, proizvodnje za druge brendove, ali smo se sada odlučili odvažiti i pokrenuti vlastitu kolekciju proizvoda za rad u vrtu Queen of Garden. Preko dijasporske zajednice, ali i preko naših drugih partnera u svijetu imamo razvijene kanale prodaje i plasiranja proizvoda na međunarodno tržište. Queen of Garden će biti dostupni u prodajnim lancima. Proizvode ćemo učiniti dostupnim online preko različitih web platformi i društvenih mreža’’, kazala je Sušić.

Sušić i Kubat poručuju da je ovo priča o uspjehu, a da je ista nastala iz želje da jedna žena pomogne drugoj na putu da ostvare nešto novo i ohrabre bosanskohercegovačku kreativnost i inovativnost.

‘’Brend Queen of Garden je inovativna ideja čijom bi se realizacijom došlo do proširenja asortimana proizvoda, te uvođenja nečeg novog na tržištu. Ideja kreće u savremenom dobu kada se mijenja svijest ljudi koji nastoje provoditi više vremena u prirodi i zdravom okruženju, radije nego u kancelarijama ili zagušljivim mjestima. Uzimajući u obzir ovu činjenicu i susrećući se sa ženama koje rade u vrtovima, baštama ili cvjetnjacima uočili smo nedostatak adekvatne, unikatne i inovativne opreme za rad. I tako je krenula ova priča. U saradnji sa USAID Projektom Diaspora Invest želimo stvoriti prostor za dodatna ulaganja i zapošljavanje koje će omogućiti uspjeh našeg brenda’’, napominje Kubat.

Odjeća i oprema linije “Queen of Garden” namijenjena je za vrt i baštu, te će biti izrađena prema najnovijim evropskim standardima od viskotehnoloških i inovativnih materijala, koji uz udobnost pri nošenju pružaju optimalnu zaštitu prilikom rukovanja sa različitim alatom.

Dodaje da je namjera kompanije proširiti se i na inostrano tržište gdje  postoji potražnja za ovakvom vrstom proizvoda, s akcentom na Hrvatsku i Austriju.

‘’Želimo da se ovaj brend vezuje za rad u zajednici. Da vraćamo gradovima i selima u kojima smo prisutni, zato pozivamo škole i udruženja da nam se jave, kako bismo pokrenuli pozitivne priče u našoj zemlji’’, dodala  je Sušić, saopćeno je iz Projekta “Diaspora Invest”.

Mercator promoviše domaće proizvode

proizvod
-
0
Mercator promoviše domaće proizvode

Osim već poznatih brendova iz prvog vala kampanje Moji brendovi, naše vrijednosti, Klas – Zlatni puder, mineralna voda Sarajevski Kiseljak, Meggle mlijeko, bosanska kafa Zlatna Džezva, Violeta tečni deterdženti, drugi val kampanje uključuje i Meggle active protein mlijeko, Perfetta pašteta, Sarajevsko premium pivo i Violeta omekšivače. U narednom periodu, police svih Mercatorovih prodavnica će nositi oznake ovih proizvoda, sa posebnim naglaskom kupcima na njihove omiljene brendove.

“Ovaj moderan način saradnje kompanije Mercator i domaćih brendova je nešto sasvim novo na našem tržištu. Nastavak kampanje smo ojačali sa Meggle active protein, specijaliziranim mlijekom sa smanjenim udjelom mliječne masti i povećanim udjelom proteina, sa neodoljivim okusima čokolade, vanilije i banane, koje je savršen odabir za sve profesionalne sportiste, rekreativce i za sve one koji paze na dnevni unos kalorija. Tu je i Sarajevsko Premium, vrhunsko svijetlo lager pivo, proizvedeno od pažljivo biranih sastojaka, vode s vlastitog izvora, ječmenog slada, pivskog kvasca i čak tri vrste hmelja, bez drugih dodataka.

U nastavku kampanje predstavljamo i vrhunsku kolekciju Violeta omekšivača sa sofisticiranim parfemima za tkanine koji ujedinjuju pet različitih karaktera, naglašavaju privlačnost i neodoljivu senzualnost mirisnih esencija. Osim pomenutih brendova, pridružila nam se i Perfetta pašteta, pripremljena samo od najkvalitetnijih sastojaka, jedinstvenim tehnološkim postupkom, kao i Perfetta pikant kokošija pašteta sa savršenim omjerom začina, samo za istinske gurmane”, navodi se u saopštenju.

“Naši vjerni kupci će pronaći svoje omiljene brendove na našim policama dodatno označene uz markicu “Moji brendovi”, jer to jesu naše vrijednosti. Posjetite svoj najbliži Mercator i na jednom mjestu pronađite proizvode koji su zasigurno nezaobilazan dio našeg svakodnevnog života. Sa kupnjom domaćih proizvoda podržavamo domaću proizvodnju i dajemo dodatnu sigurnost radnih mjesta”, izjavio je Haris Omeragić, direktor nabavke Mercatora BH.

Vrijednosti ovih domaćih brendova stvaraju uspomene. “Potražite i vi vaše omiljene domaće brendove na policama Mercatora i nastavite sa nama stvarati nove uspomene uz naše vrijednosti”, pozivaju uposlenici Mercatora BH.

Hagelberg: Bh. kompanije imaju kvalitet za izvoz u EU

proizvod
-
0
Hagelberg: Bh. kompanije imaju kvalitet za izvoz u EU

S rukovodiocima ovih bh. firmi razgovarao je izazovima pronalaska radne snage, konkurentnosti na evropskom tržištu, ali i na potrebnim koracima ka poboljšanju generalne slike u smislu unapređenja vladavine prava.

“U BiH vidim brojne primjere gdje su kompanije konkurentne na domaćem i na međunarodnom terenu, kao što su i preduzeća koja sam posjetio danas, a li ima još mnogo posla na generalnom unapređenju klime poslovanja u zemlji”, smatra ambasador.

Podsjetio je na najavu proširenja liste mliječnih proizvoda iz BiH koji se mogu izvoziti na tržište Evropske unije kao i pozitivnu preporuku kada je u pitanju liberalizacija i otvaranje vrata Evropske unije za proizvode od pilećeg mesa.

Švedska osigurava oko 17 miliona eura godišnje za podršku različitih segmenata razvoja u BiH, a poljoprivreda čini važan sektor u ovoj podršci i u okviru toga, Švedska i Sjedinjene Američke Države, podržavaju realizaciju FARMA II projekta.

Ove dvije kompanije imaju saradnju s tim projektom, te su sektori u kojima rade napravili iskorak u okviru aktivnosti USAID/Sweden FARMA II projekta koji planira realizaciju obuke i treninga za javni i privatni sektor o izazovima vezanim za izvoz mlijeka i proizvoda od mlijeka.

FBiH – Najtraženija zanimanja u 2019. krojači, obućari, zavarivači, vozači…

proizvod
-
0
FBiH – Najtraženija zanimanja u 2019. krojači, obućari, zavarivači, vozači…

Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za zapošljavanje krajem 2018. godine provele su anketiranje 1.034 poslodavca registrovana u Federacij BiH, a koji imaju pet i više radnika. Ova aktivnost provodi se u sklopu istraživanje tržišta rada u Federaciji BiH u cilju dobijanja kvantitativnih i kvalitativnih podataka direktno od poslodavaca, a koji su neophodni za pružanja adekvatnih informacija o procjeni kretanja na tržištu rada u 2019. godini.

Ispitivanjem potreba poslodavaca obuhvaćena su 1.034 poslodavca registrovana u Federaciji BiH sa pet i više zaposlenih, od kojih je 584 ili 56,47 posto iskazalo potrebu za zapošljavanjem novih 4.838 radnika u 2019. godini.

Poslodavci iz uzorka trenutno zapošljavaju 65.739 radnika, a prema obliku vlasništva obuhvaćeno je najviše privatnih subjekata (82,63 posto). Najveći broj poslodavaca su društva sa ograničenom odgovornošću (67,21 posto). Evidentan je rast poslovanja i finansijskih efekata u 2018. godini kod većine ispitanih poslodavaca (69,80 posto).

Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u 2019. godini iskazane su za zanimanjima u prerađivačkoj industriji (53,08 posto), zatim u građevinarstvu (12,28 posto) i u djelatnosti trgovine (10,83 posto).

Prema stručnoj spremi, navedeni poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom IV stepena (SSS), i to 44,25 posto, slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme III stepena (KV) 35,43 posto, te za radnike za jednostavne poslove tj. bez kvalifikacija 11,70 posto. Od ukupne iskazanih potreba, 6,90 posto se odnosi na radnike sa visokom stručnom spremom (VSS).

„Prema iskazanim potrebama poslodavaca u okviru ovog istraživanja, najtraženija zanimanja III i IV stepena u 2019. godinu su: šivač, krojač i tekstilni radnik; obućar; prodavač-trgovac; zavarivač; vozač; bravar; stolar; konobar; kuhar; zidar. Najtraženija zanimanja visoke stručne spreme u 2019. godinu su: mašinski inženjer; ekonomista; doktor medicine i stomatolog; el. inženjer – informatičar; građevinski inženjer;  pravnik“ – ističe se u saopćenju Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Od ukupno 1.034 anketirana poslodavca 51,64 posto je navelo razloge nedostataka radnika određenog profila. Kao razloge nedostatka određenih profila zanimanja, poslodavci navode nedostatak potrebnih kvalifikacija radnika (25,97 posto), visoka izdvajanja za poreze i doprinose (18,20 posto), da kandidati ne prihvataju radno vrijeme poslodavca (12,38 posto), te nedostatak poticajnih sredstava za obuku (11,92 posto) i nedostatak potrebnog radnog iskustva kandidata (8,05 posto).

U kontekstu kvaliteta kvalifikacija, stručnog znanja i vještina kandidata za radna mjesta, poslodavci su najveće nezadovoljstvo iskazali nedostatkom praktičnog rada kandidata u toku obrazovanja (28,11 posto), dok 17,36 posto  poslodavaca smatra da stečene kvalifikacije kandidata za slobodna radna mjesta ne odgovaraju realnim potrebama tržišta rada. Pored navedenog, 13,57 posto poslodavaca smatra da kandidatima za posao nedostaju socijalne i organizacijske vještine (komunikativnost, timski rad, rukovođenje, fleksibilnost). Nezadovoljstvo IT vještinama, poznavanjem stranih jezika i upravljanja projektima iskazalo je 6,43 posto poslodavaca.

Anketirani poslodavci nove zaposlenike najčešće traže putem ličnih kontakata (39,22 posto), dok 35,33 posto koristi usluge javnih službi za zapošljavanje u vidu posredovanja u zapošljavanju.

Vezano za saradnju sa kantonalnim službama za zapošljavanje, najviše poslodavaca – više od trećine – je istaklo da saradnju ostvaruju u okviru učešća u realizaciji programa aktivne politike zapošljavanja  (36,66 posto), a slijedi oglašavanje radnih mjesta (17,16 posto).

Dvanaest firmi ispunjava uslove za izvoz mlijeka u EU

proizvod
-
0
Dvanaest firmi ispunjava uslove za izvoz mlijeka u EU

Na edukaciji u okviru programa Obuka za sektor mljekarstva o zahtjevima za izvoz mlijeka i proizvoda od mlijeka, Radić je pojasnio da Kancelarija i inspekcija svakodnevno obilaze i nadgledaju objekte i kako budu zadovoljavali kriterijume, tako će se i dodavati na listu izvoznika, prenosi Glas Srpske.

Prema njegovim riječima, cilj današnje edukacije je da se privredni sektor i ostali nadležni upoznaju sa legislativom EU, kako bi se nesmetano izvozilo mlijeko i mliječni proizvodi.

On je podsjetio da je BiH 2016. godine, kada je dobila odobrenje za izvoz u zemlje EU, bio odobren izvoz po regulativi Evropske komisije za kolonu C, a sada je to učinjeno za kolone A i B.

„Naš zadatak je da se sa tom uredbom upoznaju inspektori i službenici, kako bi mogli napraviti plan službenih kontrola, ali i privatni sektor, te šira javnost“ – istakao je Radić.

Kako je rečeno danas iz Kancelarije za veterinarstvo BiH, firme koje imaju dozvolu za izvoz u EU su Inmer Gradačac, Euro Food Sarajevo, Meggle Posušje, Mljekara Pađeni Bileća, ZZ Livač Laktaši, Mlijekoprodukt, Mljekara Livno, Milkos, Meggle Mljekara Bihać, Mliječna industrija 99 Gradačac, Poljorad Travnik i Eko sir Puđa Livno.

Prozorak, “Heroj norveške industrije”

proizvod
-
0
Prozorak, “Heroj norveške industrije”

Žiri je jednoglasno odabrao Harisa Jašarevića kojem je pripalo priznanje “Heroj norveške industrije”. Bravo!

Sulejmana Jašarevića iz Prozora period iz 90-ih godina prošlog vijeka preko Hrvatske odvelo je u Norvešku… U Hrvatskoj mu se 1993. rodio i sin Haris kojeg ostatak životnog puta vezuje upravo za tu skandinavsku zemlju. Haris je jedan od svijetlih primjera potencijala, predanosti i, na kraju, uspjeha karakterističnog za mnoge mlade ljude iz BiH koji se dokažu i potpuno afirmišu van njenih granica.

To je mladić o kojem se proteklih dana u norveškim medijima mnogo pisalo i govorilo, i to s velikim razlogom.

Naime, još 2017. Haris je uspješno okončao studije na Univerzitetu u Haldenu. Sam odabir postdiplomskog, ali i činjenica da je, u tom smjeru, bio prvi student koji se odlučio za takvo nešto, još tada su privukli veliku pažnju.

Radilo se o smjeru robotike. Tema Harisovog diplomskog rada bio je patent koji je još uvijek u fazi objavljivanja. A kako to obično bude u naprednim i razvijenim zemljama, Harisovo znanje i sposobnost nisu ostali samo mrtvo slovo na papiru.

Vrlo brzo je dobio priliku da se zaposli i svoje ideje i vizije pretvori u praksu. Radno je angažovan u jednoj od najvećih norveških kompanija za proizvodnju slatkiša i grickalica.

Radi kao inženjer i rukovodilac projekta za automatizaciju i robotizaciju tvornice. Znanje sa studija ugradio je tako što je za samo godinu dana u pogon uveo nekoliko robota i mašina koji su smanjili broj radnika i značajno poboljšali i unaprijedili proizvodnju.

Time je skrenuo pažnju javnosti na sebe i dao do znanja da itekako ima šta da pokaže i ponudi.

Norveški Institut za tehnologiju (NTI) za 2018. organizovao je takmičenje kroz koje bira najuspješnijeg pojedinca kojem pripadne priznanje “Heroj norveške industrije”.

Takmičenje se provodi na nivou cijele države, a stručni žiri čine renomirana imena norveške industrije. U najužem izboru za 2018. ostalo je šest kandidata, među njima i Haris.

Njegov izbor u uži krug bio je poseban iz barem dva razloga. Haris je bio uvjerljivo najmlađi od ostalih kandidata, a i period od svega godinu dana koliko je bilo potrebno da patentira svoje zamisli i dokaže se kao budući potencijal.

Za žiri nije bilo dileme pa je donesena očekivana odluka: heroj norveške industrije za 2018. godinu je – Haris Jašarević.

(NN/Al Jazeera Balkans)

Bosna i Hercegovina izvezla naoružanje vrijedno 205 miliona KM

proizvod
-
0
Bosna i Hercegovina izvezla naoružanje vrijedno 205 miliona KM

Namjenska proizvodnja BiH čeliči svoju poziciju na inostranim tržištima, čemu svjedoči i podatak da smo prošle godine izvezli oružje, municiju i slične proizvode ukupne vrijednosti oko 205 miliona maraka.

Spisak zemalja, u koje su naši oružje i municija odlazili, prilično je šarolik.

Tako se najviše izvozilo u Saudijsku Arabiju, i to u vrijednosti od 75 miliona KM, a zatim u Tursku – 29,5 miliona KM. Slijede Egipat (24,27 miliona KM), Afganistan (23 miliona KM) te SAD (16 miliona KM).

“U prekomilionskim vrijednostima izvozilo se i u Bugarsku, Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, Rumuniju, Maroko, Moldaviju, Švicarsku, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate i Namibiju”, potvrdili su za “Nezavisne” u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Najviše je tokom prošle godine izvezeno municije, u koju spada 94 posto od ukupnog izvoza, odnosno vrijednost veća od 192 miliona KM, dok se u kategoriji oružja najviše izvoze dijelovi za vojno oružje u iznosu od osam miliona KM.

Almin Mališević, sekretar Udruženja metalne i elektro industrije pri Privrednoj komori Federacije BiH, rekao je za “Nezavisne” da Komora u jednoj od svojih asocijacija ima i grupaciju namjenske industrije, a koja broji 17 firmi.

 “U BiH je namjenska industrija jedna od najbrže rastućih grana. Kada gledamo ukupan izvoz ili proizvodnju, ona ne čini veliki procenat, ali rast koji ona iz godine u godinu ostvaruje daje nam za pravo da dodatno možemo računati na pozitivne efekte u narednim godinama”, rekao je Mališević.

On smatra da u BiH treba dodatno razvijati ovu granu, posebno jer su velike potrebe na svjetskom tržištu i, kako ocjenjuje, sigurno je da u toj konkurenciji BiH može naći svoje mjesto.

Po njegovim riječima, radi se o industriji koja je jako široka, a mi sa svojom proizvodnjom možemo učestvovati u velikom tržišnom kolaču.

“Mi najviše proizvodimo municiju, odnosno kapisle, te dijelove artiljerijskog oružja. U pitanju je proizvodnja koja je tradicionalna nekoliko decenija u BiH i sigurno je da će ti proizvodi i dalje imati budućnost”, pojasnio je Mališević.

Po riječima Tane Peulića, predsjednika Sindikata metalske industrije i rudarstva RS, kada je riječ o namjenskoj industriji u RS može se govoriti o firmama “Orao” Bijeljina, “Kosmos” Banjaluka te “Tehnički remont” Bratunac.

 “Sva tri preduzeća rade i posluju, a najbolje rezultate postiže ‘Tehnički remont’ Bratunac”, rekao je Peulić, dodajući da sva tri preduzeća imaju i tehničke i materijalne i stručne kapacitete za dalji razvoj.

Inače, uvoz proizvoda namjenske industrije u BiH je u prošloj godini zabilježio pad od 13,26 posto, i iznosio je svega 12,47 miliona KM.

“Top tri uvozne zemlje su Srbija (2,5 miliona KM), Italija (1,6 miliona KM) te Hrvatska (1,1 milion KM), dok je uvoz s ostalih tržišta zabilježio vrijednosti ispod milion KM”, navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni naoružanja u 2018:

Izvoz +5,7%

Uvoz -13,26%

(Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH)

1...575859...64Page 58 of 64
- Advertisement -
Google search engine

Get in touch

2,685FollowersFollow
2,490FollowersFollow

NAŠ IZBOR

POPULARNI POSTOVI

POPULAR CATEGORY

O NAMA

Proizvod.ba je online magazin usmjeren na promociju bosanskohercegovačkih proizvoda, uspješnih poduzetnika i pozitivnih priča iz domaće privrede. Cilj portala je da postane prepoznatljivo mjesto koje ističe vrijednosti, kvalitet i bogatstvo različitosti onoga što Bosna i Hercegovina nudi.

ZAPRATI NAS

© Newspaper WordPress Theme by TagDiv