Dugo
planirani poslovni potez konačno je realiziran, a posao je dobilo 10
Srebreničana.
“Strateški
plan Holdinga je da Klas, kao i ostale članice koje su u našem sastavu,
pospješuju poslovanje, uviđaju prilike i šire asortiman. S tim u vezi,
otvaranje proizvodnog pogona za rahat lokume izvrsna je prilika kako i za nova
radna mjesta, tako i za proizvodnju kategorije koja je za Klas rastuća.
Projektom
i artiklima se obogaćuje proizvodni portfolio Klasa ali i nastavlja graditi
snažna domaća tržišna pozicija. S obzirom da je riječ o specifičnim proizvodima
koji su proistekli iz tradicije domaće gastronomske kulture, ne sumnjam da će
ovaj projekat biti jedan od Klasovih uspješnijih”, izjavio je Rusmir
Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga.
Vrijednost
projekta iznosi 176.000 KM, a proizvodi pogon se prostire na oko 300 kvadratnih
metra.
Iz
kompanije Klas ističu kako je ovo jedan od značajnijih poslovnih poteza jer je
riječ o proizvodima vrhunske kvalitete koji promoviraju bosanskohercegovačku
tradiciju na jedan poseban način.
Uprava
Klasa je posebno ponosna na činjenicu da će ovim projektom osigurati radna
mjesta mladim ljudima, tačnije onoj kategoriji koja najviše razmišlja o
napuštanju BiH.
“Klas
kao društveno odgovorna kompanija, otvaranjem ovog pogona, mladim ljudima pruža
priliku da ostanu raditi u svojoj državi omogućavajući im tako bolju
egzistenciju i dobre radne uslove.
Ponosni
smo na činjenicu da imamo 10 novouposlenih koji će svojim znanjem, voljom i
trudom doprinjeti kompaniji Klas i raditi na razvoju naših brendova,
prvenstveno rahat lokuma.
Ovaj
projekat će doprinijeti smanjenju nezaposlenosti na području Općine Srebrenica.
Mišljenja sam da su radna mjesta ono što je u ovom trenutku najpotrebnije kako
Srebrenici tako i cijeloj BiH”, istakao je Boris Brković, direktor
kompanije Klas.
Klasova
podružnica Srebrenica će na tržištu nuditi prepoznatljivu lepezu proizvoda, a
planirani asortiman predviđen je da se izrađuje u različitim gramaturama i
pakovanjima.
Sredstva
za otvaranje pogona prikupljena kroz saradnju sa Ministarstvom za raseljena
lica.
U gradu
Srebreniku, koji se nalazi na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, nalazi se
najočuvaniji srednjevjekovni dvorac naše države.
Tačan
period njegove izgradnje ne postoji, a najraniji podaci spominju idu do davne
1333. godine u povelji bosanskog bana Stjepana II Kotromanića, a danas je
atrakcija za hiljade posjetitelja koji dolaze da uživaju u ovim znamenitim
zidinama.
U
nastavku pogledajte snimak iz zraka ove prekrasne bajkovite tvrđave, za koju ne
možemo reći da li je čak ljepša sada – kada je prekrivena snijegom, piše N1
Direktor kompanije Festa System, Amel Festa kaže kako su na
Sajmu izlagali ekskluzivna ulazna vrata iz vlastite proizvodnje u čiji razvoj
je uloženo dosta vremena i resursa.
“Jako smo ponosni na rezultat, a još važnije je što su
i naši klijenti oduševljeni dizajnom i kvalitetom koji su bili vodilja našeg
tima prilikom kreiranja svih modela. U ponudi trenutno imamo više od 50
različitih modela. Pored ulaznih vrata izlagali smo i jedan novi sistem kliznih
staklenih vrata. Njihova posebnost ogleda se u skrivenom profilu što stvara
veliku transparentnost prostora. S ovim sistemom su moguće velike staklene
površine sa minimalističkim dizajnom”, kaže Festa.
Dobiti priliku za izlaganje na jednom ovakvom sajmu je
veliki uspjeh, a za kompaniju Festa System je od posebnog značaja jer su kao
jedini izlagači iz države u ovoj djelatnosti pored svojih prizvoda predstavili
i jednu pozitivnu bosanskohercegovačku priču.
“Jako smo ponosni što smo svoje proizvode izlagali na
prestižnom sajmu, gdje dolaze arhitekte, građevinari, investitori iz cijelog
svijeta kako bi se upoznali sa novim trendovima, materijalima i
proizovodima”, kazao je Festa.
Festa System je moderna kompanija sa velikim planovima. U
narednom periodu planiraju raditi na proširenju proizvodnih kapaciteta i
zapošljavanju nove radne snage. Kako bi zadovoljili i ispunili želje svojih
klijenata kontinuirano će raditi i na izradi novih modela i korištenju
najnovijih materijala.
Inače, prva vrata i prozori s potpisom Festa nastala su
1930. godine u maloj zanatskoj radionici Halida Feste u Jelahu. Krajem
devedesetih godina prošlog vijeka počeli su saradnju sa kompanijom Hörmann, čiji
su ekskluzivni distributeri za BiH, kao i kompanijom Schüco, što je oblikovalo
današnji profil firme kao moderne, fleksibilne i stabilne ogranizacije koja
brine o svojim klijentima.
Kompanija danas proizvodi prozore, vrata, staklene stijene,
klizne i sigurnosne sisteme, zaštitu od sunca koristeći kvalitetne profile i
promišljene sisteme koje prilagođavaju željama klijenata. Inžinjeri firme su
spremni ponuditi kreativna rješenja i stručne savjete, a posebno obučeni
monteri preciznu, čistu i brzu izvedbu.
Pored krajnjih kupaca, naglašavaju i saradnju sa arhitektama
kroz tehničku podršku tokom faze projektovanja.
Festa danas svoje proizvode velikim dijelom izvozi, a
najviše u zemlje Evrope (Njemačka, Švicarska, Austrija, Luxemburg, Belgija,
Italije,…)
Izgradnja Kongresnog centra Sarajeva, čija je prvobitna
vrijednost procjenjivana na 300 miliona KM, trebala je započeti u blizini
zgrade Općine Novi Grad, neposredno pored objekta Radio-televizije Bosne i
Hercegovine još 2016. godine, ali zbog problema administrativne prirode koji su
bili usko vezani za upis vlasništva na BHRT, proces izgradnje je zastao.
Urbanistički projekt Kongresni centar Sarajeva usvojilo je
Općinsko vijeće Novi Grad Sarajevo 2016. godine, ali je zbog administrativnih
problema stalno odgađana njegova implementacija. Uskoro bi trebala biti
otvorena javna licitacija za zemljište.
“Uskoro bi trebala biti otvorena javna licitacija za
zemljište, čime ćemo direktno odrediti i novog investitora. Konkretnije,
najkasnije u naredna dva mjeseca ćemo uputiti prvi poziv investitorima za
izgradnju Kongresnog doma Sarajevo”, rekao je Semir Efendić načelnik
Općine Novi Grada Sarajevo.
Sarajevo bi implementacijom ovog plana prvi put dobilo
toranj viši od 40 spratova, a poseban značaj bi imao kongresni dio koji bi imao
nekoliko različitih multifunkcionalnih dvorana, među kojima je i koncertna
dvorana s binom koja može primiti 1.000 ljudi, sa 734 mjesta, zatim multipleks
kino te više različitih dvorana na spratovima u kojima bi se mogli održavati
centralni kulturni i poslovni događaji u BiH, kao i press centar. Također, u
blizini kompleksa trebao bi biti izgrađen i centralni trg uz posebnu pješačku
zonu.
Sigurnim koracima menadžment je od 2013. godine do danas
uspio realizirati brojne kapitalne projekte, u kontinuitetu obarati lične
rekorde po broju opsluženih putnika, zaposliti veliki broj ljudi, probuditi
interesovanje stranih investitora te na kraju ovo preduzeće dovesti na nivou
finansijske samoodrživosti.
Razvoj u svim segmentima je planiran i za naredni period, a
pratit će ga značajne investicije.
Priča o revitalizaciji tuzlanskog aerodroma, koji svoje
početke bilježi u industrijskoj hali, počela je 2013. godine kada je tadašnji
menadžment na čelu s direktorom Enverom Jukanovićem postigao dogovor s
mađarskom aviokompanijom Wizz Air za uspostavljanje linija iz Malmea i
Geteborga za Tuzlu. Godinu dana kasnije u Tuzlu je stigao i prvi bazni avion
ove aviokompanije, a 2016. stacioniran je i drugi.
Prevezeno više od dva miliona putnika
Iz godine u godinu dolazilo je do povećanja broja putnika, a
dosad je prevezeno njih više od dva miliona. Godina 2013. završena je sa 60.000
putnika, dok je crta s koncem 2018. podvučena uz njih 580.000. Prema planu
poslovanja, tekuća godina bi trebala završiti sa 620.000 osoba koje su
koristile usluge Međunarodnog aerodroma Tuzla, koji je smješten u mjestu
Dubrave.
“Samu ekspanziju rada Međunarodnog aerodroma Tuzla koju
je prouzrokovao Wizz Air bilo je izuzetno teško pratiti. Probleme i izazove
koji su bili pred nama pokušavali smo riješiti s našim velikim iskustvom u
oblasti avijacije, ali i velikom sinergijom sa vladama koje su bile na nivou
Tuzlanskog kantona i Federacije BiH”, kaže na početku razgovora za Klix.ba
direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Rifet Karasalihović.
U 2014. godini na tuzlanskom aerodromu bilo je zaposleno 45
osoba, dok ih je danas 198. Svakog dana na kapiju ulazi okvirno 350 ljudi, među
kojima su i zaposlenici Granične policije BiH i Agencije za pružanje usluga u
zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) te predstavnici rent a car agencija i turističkih
organizacija.
Karasalihović nam priča da je u protekle četiri godine
realiziran veliki broj kapitalnih projekata, a među njima je i postavljanje
prilaznih svjetala koja omogućavaju slijetanje aviona na tuzlansku pistu pri
smanjenoj vidljivosti. Svjetla su u funkciju puštena 2016. godine, nakon
izdavanja saglasnosti od BHANSA-e.
Svjetla su postavljena u dužini od 720 metara, a nakon
rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na jednom dijelu, predviđeno je širenje ove
linije za još 160 metara.
Inače, ova svjetla omogućavaju slijetanje aviona do
vidljivosti 500 metara. Da bi bilo izvodljivo spuštanje aviona na vidljivosti
koja je od 250 do 500 metara potrebno je izraditi takozvanu centralnu liniju
preko piste, o čemu menadžment tuzlanskog aerodroma svakako razmišlja.
“Riječ je o zahtjevnom poslu, a mi razmišljamo o tome
da u toku ove godine uradimo projektnu dokumentaciju te vidimo koliko je
finansijskih sredstava potrebno za ulazak u ovu investiciju”, otkriva
Karasalihović za Klix.ba.
U februaru ove godine zvanično bi trebao biti završen
projekt carinskog skladišta za avionsko gorivo kapaciteta okvirno 450 tona, uz
postojeće cisterne od 50 tona.
“U ovom trenutku 500 tona su mjesečne potrebe
Međunarodnog aerodroma za opslugu postojećeg nivoa saobraćaja. Ukoliko bi se
ukazala potreba za većim količinama, mi smo ostavili prostora za nadogradnju do
još hiljadu tona”, kaže Karasalihović.
Veći i bolji terminal
S konstantnim povećanjem broja putnika ukazala se i potreba
za proširenjem i dogradnjom putničkog terminala, a u realizaciju ovog projekta
krenulo se koncem 2017. godine. Iako su izvođači radova kasnili sa realizacijom
svog dijela posla, kompletna zgrada je izgrađena nedavno.
Karasalihović nam kaže da sada slijedi unutrašnje uređenje i
opremanje objekta. Za ovaj segment su već raspisani tenderi, a procedura je u
toku.
“Treminal je projektovan do 800.000 putnika u toku
godine, a mi smo se fokusirali na to da u jednom vršnom satu možemo opslužiti
dva aviona, odnosno 720 putnika. I nakon rekonstrukcije se pokazalo da je
dolazni terminal vrlo malen tako da smo u ovom trenutku s projektantima u fazi
razrade kako da i on kapacitivno bude proširen”, nastavlja Karasalihović.
Još uvijek nije poznato kada će putnički terminal biti u
cijelosti funkcionalan, jer realizaciju svih radova usporavaju tenderske
procedure.
“Pravna procedura se mora ispoštovati, a ukoliko
tenderska procedura bude završena u narednih okvirno 15 dana, mogli bismo
ljetnu sezonu, odnosno zadnju sedmicu marta ili prvu sedmicu aprila dočekati u
fazi da jedan dio enterijera bude gotov”, ističe Karasalihović.
U planu je i ugradnja pokretnih traka u dolaznom i odlaznom
gate-u, osavremenjavanje check-in zone, a vrijednost projekta uz nabavku
uređaja za kontrolu prtljaga i odgovarajućih vaga je okvirno dva miliona
konvertibilnih maraka.
Uz 2.800 kvadratnih metara putničkog terminala koji je
koštao 6.800.000 KM kapacitet aerodroma će biti proširen i s modernim atrijem
površine 900 kvadratnih metara.
Tender za ovaj projekt raspisan je prije nekoliko dana, a
projekcije govore da bi objekt vrijedan skoro milion i po maraka trebao biti
izgrađen do kraja ove godine.
Postignuta samoodrživost
Tuzlanski aerodrom postao je samoodrživ u segmentu isplate
plaća zaposlenicima sa svim doprinosima, za što je mjesečno potrebno od 330 do
350 hiljada KM, zatim uplata za potrošenu električnu energiju, vodu i svih
ostalih nameta koji su vezani za normalno funkcionisanje jednog ovakvog
preduzeća.
“Aerodrom Tuzla moramo posmatrati kao infrastrukturni
dio ove države. Što se tiče samog poslovanja, mi od ove godine nismo na budžetu
Tuzlanskog kantona, ali ostajemo na budžetu Federacije BiH za ona kapitalna
ulaganja koja će dovesti do toga da se pozicioniramo uz visokorangirane
aerodrome u Evropi”, navodi Karasalihović te dodaje da su sa BHANSA-om u
toku pregovori vezano za uspostavljanje i radarskih sistema.
S tuzlanskog aerodroma u ovom trenutku putnici se mogu
zaputiti na 13 destinacija, što je za tri manje u odnosu na ljetni period.
“U toku sljedeće sedmice ćemo imati razgovore s
predstavnicima kompanije Wizz Air te u ovom trenutku ne mogu adekvatno kazati
da li će doći do uvođenja novih destinacija, ali naša intencija je da će
strateški partner biti u situaciji da u toku sljedeće godine, ako ne i ove,
postavi i treći bazni avion koji sa sobom nosi od šest do osam operacija u toku
sedmice”, nastavlja Karasalihović.
Priča o dovođenju novih aviokompanija na ovaj aerodrom
postoji već izvjestan period, a Karasalihović nam kaže da je razgovor između
ostalog obavljen i sa kompanijom Fly Dubai, međutim dogovor nije mogao biti
postignut zbog trenutnog viznog režima koji bi negativno utjecao na broj
prevezenih putnika.
S druge strane, za ulaganja u ovu zračnu luku zainteresirani
su i strani investitori, a o projektima će se detaljnije moći govoriti nakon
formiranja vlasti.
“Najozbiljniji ponuđači su bili kod nas koncem prošle
godine i razgovarali smo na temu ulaganja. Sve se odvijalo u trenutku kada je
kod nas trajao izborni proces te nijedna vlada nije željela konkretnije ući u
pregovore. Ponuđači iz Turske su bili veoma konkretni i čim se uspostavi vlast
na svim nivoima bit će prezentirani prijedlozi. Vidjet ćemo kako će se oni u
konačnici očitovati”, kaže nam Karasalihović.
Inače, u 2017. godini uspostavljen je i cargo saobraćaj koji
ne bilježi baš dobre rezultate. Mjesečno se obavlja od četiri do pet letova.
“Ovakvu vrstu saobraćaja može podnijeti proizvod koji
je skuplji od 10 KM i to je iskoštano meso. Međutim, mi u BiH nemamo izuzetno
kvalitetno tržište u kojem je razvijeno stočarstvo i koje traži deset do 15
letova mjesečno, uz to da svaki od njih nosi od 50 do 60 tona. S nadležnima sam
razgovarao o tome da se napravi proizvod koji je skuplji od spomenutih 10 KM. S
druge strane svim zainteresiranima za ovakvu vrstu prevoza smo ponudili
najjeftinije uslove u BiH, ali i regiji, kao i sve naše kontakte koje
imamo”, istakao je Karasalihović.
Zbog obima posla, Međunarodni aerodrom Tuzla trenutno ima
17-satno radno vrijeme, što je ujedno i najduže radno vrijeme među aerodromima
koji funkcionišu u Bosni i Hercegovini.
Muzej ratnog djetinjstva je dobio domaćinstvo jednog od najznačajnijih evropskih muzejskih događaja. Godišnja konferencija “Evropski muzej godine” i ceremonija dodjele nagrada najboljim evropskim muzejima održati upravo u Sarajevu, u maju 2019. godine.
Najdugovječniji evropski muzejski događaj ima tradiciju od
preko 40 godina.
Svake godine konferencija se održava u drugom evropskom
gradu.
Ovo je prvi put da dolazi u BiH, a Muzeju ratnog djetinjstva
svakako je pomogla činjenica da je upravo u programu “Evropski muzej
godine” osvojio jednu od dvije najznačajnije nagrade, Muzejsku nagradu
Vijeća Evrope.
„Ovo je velika stvar
za bh. kulturnu scenu s obzirom da rijetko imamo priliku ugostiti važne
konferencije u oblasti kulture. Učinili smo sve što smo mogli da ubijedimo
Evropski muzejski forum da je upravo Sarajevo najbolje mjesto da razgovaramo o
izazovima i prilikama za evropske muzeje u 21. stoljeću, i sretan sam da smo u
tome uspjeli. Ugostit ćemo stotine muzejskih eksperata u našem gradu i učiniti
Sarajevo i BiH važnom tačkom na evropskoj muzejskoj mapi za 2019. Godinu“ –
rekao je Jasminko Halilović, osnivač i direktor Muzeja ratnog djetinjstva.
Ovo će biti prvi put da će na konferenciji u program biti
uvršteno i predstavljanje muzeja iz zemlje domaćina.
„Naš cilj je bio da se i bh. muzeji adekvatno predstave.
Sretni smo da je naš prijedlog prihvaćen i da će to biti dio ove konferencije“ – rekla je Amina Krvavac, izvršna direktorica
MRD.
MRD će uskoro objaviti posebne uslove za učešće domaćih
muzejskih profesionalaca i studenata.
ExArtis – škola crtanja, slikanja i vajanja postavila je 11.
godišnju izložbu u Historijskom muzeju (Muzej Revolucije) u Sarajevu na kojoj su
predstavili svoje izuzetne radove učenici i prijatelji ove škole. Ova prelijepa
i izvanredna izložba odiše raznolikošću stilova, ideja, boja, pogleda, kvaliteta…
Radove su izložili: 1. Edina Tarić, 2. Amila Kurtović, 3.
Amela Muftić-Mehmedagić, 4. Amela Cikotić, 5. Bisera Nuhanović, 6. Alma Kadić, 7.
Fadila Dizdarević, 8. Faiza Vatrenjak, 9. Fatima Zečević, 10. Jelena Šehović, 11.
Lejla Delalić Ljiljana Obradović, 13. Marina Ristić, 14. Mevla Škandro, 15.
Miroslava Kaurin, 16. Naida Mandal, 17. Nura Šehović, 18. Sabrina Husković, 19.
Sandra Dobrović-Kotorić, 20. Alma Agić, 21. Selma Zuko, 22. Amina Šatrović, 23.
Svjetlana Šeta, 24. Vesna Kovačević, 25. Višnja Arnautović, 26. Željko Galić, 27.
Subha Turčinović, 28. Sanida Ferizović, 29. Sara Omerhodžić, 30. Adian
Turčinović, 31. Ajlin Turčinović, 32. Ajša Borovina , 33. Alina Rašidagić, 34.
Dinand Evert Pačak, 35. Dora Dujmović, 36. Đula Velagić, 37. Emina Kovačević, 38.
Fion Qin, 39. Jona Pačenko, 40. Sara Bajramović, 41. Lamija Mulahusić, 42. Maj
Aleksandar Pečenko, 43. Asja Imamović, 44. Matej Luka Paćak, 45. Mili Baković, 46.
Narin Turčinović, 47. Nejra Olovčić, 48. Sara Zorabdić, 49. Tajra Turčinović, 50.
Rubina Hasić, 51. Nejla Čaršimanović, 52. Lara Jana Paćak , 53. Berina Šuvalija,
54. Uma Zorabdić, 55. Zara Piralić, 56. Aini Mesihović, 57. Ena Porča, 58.
Emina Efendić.
Ponovo Bosna i Hercegovina dokazuje da ima umjetnike koji su
u stanju iznjedriti radove koji su na svjetskom nivou.
Školu vodi akademska slikarica Indira Kaliman.
Otvaranje izložbe je upriličeno uz audio podršku benda ”Black Rose”.
Izložba u Historijskom muzeju je otvorena od 25. – 30. Januara
2019. godine.
Tarčin Forest Resort – MGallery by Sofitel nastavlja
investicije koje Tarčin pretvaraju u turistički centar zimske sezone –
postavljen je mini ski lift i staza za djecu, uređeno novo sankalište te
oformljena škola skijanja za najmlađe.
Sa novim sadžajima, ovaj ekskluzivni resort postao je još
atraktivnija destinacija za zdrav, aktivan porodični odmor za goste iz BiH i
inozemstva, a već je značajno porastao i broj dnevnih posjeta porodica sa
djecom iz okolice.
Mini ski lift za djecu dužine 120 m je pozicioniran na
blagoj padini blizu hotela te je idealan za djecu uzrasta 4 – 12 godina. Škola
skijanja sa profesionalnim trenerima za mališane otvorena svakim danom u
terminu 10 do 14 sati, čas skijanja se nudi po cijeni 20 KM po satu, a za više
od dvoje djece cijena se formira prema veličini grupe.
Nedaleko od ski staze, roditeljima sa djecom manjeg uzrasta
su na raspolaganju sankalište i tubing staza u borovoj šumi, uz mogućnost
iznajmljivanja sanki. Ovi sadržaji su dostupni kako za goste hotela tako i
dnevne posjetioce, a zavisno od vremenskih uslova i količine snježnih padavina.
“Svakoga dana u svakom pogledu sve više
napredujem”, “šta si zinuo k’o peš?”, “hoće li u ovom gradu
ikada zasjati sunce kako treba”… ove i još mnoge druge rečenice iz
kultnog filma “Sjećaš li se Doli Bel”, scenariste Abdulaha Sidrana i
reditelja Emira Kusturice, uskoro će oživjeti na pozorišnoj sceni!
Glumci Kamernog teatra 55, kojima je pripala čast da budu
dio ovog jedinstvenog pozorišnog projekta pod rediteljskom palicom Kokana
Mladenovića u saradnji sa dramaturgom Kamernog teatra, Vedranom
Fajkovićem, uradit će i adaptaciju
Sidranovog scenarija, odnosno prilagodit će ga pozorišnoj sceni.
Dvanaest glumaca će nositi ovaj projekt do 15. marta kada je
predviđena premijera predstave.
Uloge će ostvariti Emir Hadžihafizbegović, Gordana Boban,
Davor Golubović, Elma Juković, Mirsad Tuka, Tatjana Šojić, Saša Petrović,
Muhamed Hadžović, Sabit Sejdinović, Sin Kurt, Amar Selimović i Saša Krmpotić.
Dramaturgiju potpisuje Vedran Fajković, dok je za kostime i scenografiju zaslužna
Adisa Vatreš-Selimović.
“Sjećaš li se Dolly Bell” je prvi igrani film koji
je režirao Emir Kusturica. Snimljen je 1981. godine. Ovaj film se često uzima
kao početak nove bh. škole filma, koja je predstavljala fantastičnu simbiozu
italijanskog nadrealizma Federika Felinija i visokoprofesionalnih iskustava
praške akademije za film i televiziju, a koja je završila filmovima “Kuduz“ i
“Praznik u Sarajevu“ početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.
Radnja filma odvija se tokom jednog ljeta šezdesetih godina
dvadesetog vijeka u Sarajevu. Glavni lik, dječak Dino, spoznaje svijet i
odrasta uz filmove koje gleda u lokalnom bioskopu i muziku koju sluša u
omladinskom centru, i doživljava svoju prvu ljubav zaljubljujući se u
prostitutku Doli Bel koju, po zahtjevu njenog makroa, treba da sakrije.
Probe za predstavu počinju 18. januara, a premijera je
planirana za 15. mart.
Program
aktivne politike zapošljavanja koji obuhvata sedam mjera-programa, a od toga je
za Program mjera za podsticaj zapošljavanju realizuje u saradnji sa JU „Služba
za zapošljavanje Kantona Sarajevo“.
U svom
obraćanju prilikom potpisivanja ugovora sa aplikantima koji su ispunili uslove
Javnog poziva, općinski načelnik Nedžad Koldžo je rekao da je Općina Novo
Sarajevo u Budžetu za 2018. godinu izdvojila iznos od 400.000 KM za Program
aktivne politike zapošljavanja koji obuhvata sedam mjera-programa, a od toga je
za Program mjera za podsticaj zapošljavanju koji obuhvata tri programa
predviđen iznos od 280.000 KM. Za program sufinasiranja samozapošljavanja predviđena
su sredstva u iznosu od 80.000 KM, te se nastavak ovih aktivnosti očekuje i u
narednoj godini, naglasio je općinski načelnik.
Cilj ovog
Programa je sufinansiranje zapošljavanja i kraće trajanje nezaposlenosti kroz
stimulisanje samozapošljavanja. Program se realizuje pokretanjem samostalne
djelatnosti nezaposlenih osoba sa evidencije biroa Novo Sarajevo, a aplikacije
su se odnosile na IT sektor, proizvodnu,
te uslužnu djelatnost.
Općina će
nezaposlenim osobama sa kojima su ugovori potpisani na ime troškova
registracije i početnog kapitala, doznačiti sredstva u iznosu od 400 KM, te
osigurati iznos od 600 KM mjesečno, za isplatu plaća i uplatu zakonom
propisanih poreza i doprinosa, u trajanju od 12 mjeseci. Uslove iz javnog
poziva za program sufinasiranja samozapošljavanja zadovoljila su 45 aplikanta.