Sigurnim koracima menadžment je od 2013. godine do danas uspio realizirati brojne kapitalne projekte, u kontinuitetu obarati lične rekorde po broju opsluženih putnika, zaposliti veliki broj ljudi, probuditi interesovanje stranih investitora te na kraju ovo preduzeće dovesti na nivou finansijske samoodrživosti.

Razvoj u svim segmentima je planiran i za naredni period, a pratit će ga značajne investicije.

Priča o revitalizaciji tuzlanskog aerodroma, koji svoje početke bilježi u industrijskoj hali, počela je 2013. godine kada je tadašnji menadžment na čelu s direktorom Enverom Jukanovićem postigao dogovor s mađarskom aviokompanijom Wizz Air za uspostavljanje linija iz Malmea i Geteborga za Tuzlu. Godinu dana kasnije u Tuzlu je stigao i prvi bazni avion ove aviokompanije, a 2016. stacioniran je i drugi.

Prevezeno više od dva miliona putnika

Iz godine u godinu dolazilo je do povećanja broja putnika, a dosad je prevezeno njih više od dva miliona. Godina 2013. završena je sa 60.000 putnika, dok je crta s koncem 2018. podvučena uz njih 580.000. Prema planu poslovanja, tekuća godina bi trebala završiti sa 620.000 osoba koje su koristile usluge Međunarodnog aerodroma Tuzla, koji je smješten u mjestu Dubrave.

“Samu ekspanziju rada Međunarodnog aerodroma Tuzla koju je prouzrokovao Wizz Air bilo je izuzetno teško pratiti. Probleme i izazove koji su bili pred nama pokušavali smo riješiti s našim velikim iskustvom u oblasti avijacije, ali i velikom sinergijom sa vladama koje su bile na nivou Tuzlanskog kantona i Federacije BiH”, kaže na početku razgovora za Klix.ba direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Rifet Karasalihović.

U 2014. godini na tuzlanskom aerodromu bilo je zaposleno 45 osoba, dok ih je danas 198. Svakog dana na kapiju ulazi okvirno 350 ljudi, među kojima su i zaposlenici Granične policije BiH i Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) te predstavnici rent a car agencija i turističkih organizacija.

Karasalihović nam priča da je u protekle četiri godine realiziran veliki broj kapitalnih projekata, a među njima je i postavljanje prilaznih svjetala koja omogućavaju slijetanje aviona na tuzlansku pistu pri smanjenoj vidljivosti. Svjetla su u funkciju puštena 2016. godine, nakon izdavanja saglasnosti od BHANSA-e.

Svjetla su postavljena u dužini od 720 metara, a nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na jednom dijelu, predviđeno je širenje ove linije za još 160 metara.

Inače, ova svjetla omogućavaju slijetanje aviona do vidljivosti 500 metara. Da bi bilo izvodljivo spuštanje aviona na vidljivosti koja je od 250 do 500 metara potrebno je izraditi takozvanu centralnu liniju preko piste, o čemu menadžment tuzlanskog aerodroma svakako razmišlja.

“Riječ je o zahtjevnom poslu, a mi razmišljamo o tome da u toku ove godine uradimo projektnu dokumentaciju te vidimo koliko je finansijskih sredstava potrebno za ulazak u ovu investiciju”, otkriva Karasalihović za Klix.ba.

U februaru ove godine zvanično bi trebao biti završen projekt carinskog skladišta za avionsko gorivo kapaciteta okvirno 450 tona, uz postojeće cisterne od 50 tona.

“U ovom trenutku 500 tona su mjesečne potrebe Međunarodnog aerodroma za opslugu postojećeg nivoa saobraćaja. Ukoliko bi se ukazala potreba za većim količinama, mi smo ostavili prostora za nadogradnju do još hiljadu tona”, kaže Karasalihović.

Veći i bolji terminal

S konstantnim povećanjem broja putnika ukazala se i potreba za proširenjem i dogradnjom putničkog terminala, a u realizaciju ovog projekta krenulo se koncem 2017. godine. Iako su izvođači radova kasnili sa realizacijom svog dijela posla, kompletna zgrada je izgrađena nedavno.

Karasalihović nam kaže da sada slijedi unutrašnje uređenje i opremanje objekta. Za ovaj segment su već raspisani tenderi, a procedura je u toku.

“Treminal je projektovan do 800.000 putnika u toku godine, a mi smo se fokusirali na to da u jednom vršnom satu možemo opslužiti dva aviona, odnosno 720 putnika. I nakon rekonstrukcije se pokazalo da je dolazni terminal vrlo malen tako da smo u ovom trenutku s projektantima u fazi razrade kako da i on kapacitivno bude proširen”, nastavlja Karasalihović.

Još uvijek nije poznato kada će putnički terminal biti u cijelosti funkcionalan, jer realizaciju svih radova usporavaju tenderske procedure.

“Pravna procedura se mora ispoštovati, a ukoliko tenderska procedura bude završena u narednih okvirno 15 dana, mogli bismo ljetnu sezonu, odnosno zadnju sedmicu marta ili prvu sedmicu aprila dočekati u fazi da jedan dio enterijera bude gotov”, ističe Karasalihović.

U planu je i ugradnja pokretnih traka u dolaznom i odlaznom gate-u, osavremenjavanje check-in zone, a vrijednost projekta uz nabavku uređaja za kontrolu prtljaga i odgovarajućih vaga je okvirno dva miliona konvertibilnih maraka.

Uz 2.800 kvadratnih metara putničkog terminala koji je koštao 6.800.000 KM kapacitet aerodroma će biti proširen i s modernim atrijem površine 900 kvadratnih metara.

Tender za ovaj projekt raspisan je prije nekoliko dana, a projekcije govore da bi objekt vrijedan skoro milion i po maraka trebao biti izgrađen do kraja ove godine.

Postignuta samoodrživost

Tuzlanski aerodrom postao je samoodrživ u segmentu isplate plaća zaposlenicima sa svim doprinosima, za što je mjesečno potrebno od 330 do 350 hiljada KM, zatim uplata za potrošenu električnu energiju, vodu i svih ostalih nameta koji su vezani za normalno funkcionisanje jednog ovakvog preduzeća.

“Aerodrom Tuzla moramo posmatrati kao infrastrukturni dio ove države. Što se tiče samog poslovanja, mi od ove godine nismo na budžetu Tuzlanskog kantona, ali ostajemo na budžetu Federacije BiH za ona kapitalna ulaganja koja će dovesti do toga da se pozicioniramo uz visokorangirane aerodrome u Evropi”, navodi Karasalihović te dodaje da su sa BHANSA-om u toku pregovori vezano za uspostavljanje i radarskih sistema.

S tuzlanskog aerodroma u ovom trenutku putnici se mogu zaputiti na 13 destinacija, što je za tri manje u odnosu na ljetni period.

“U toku sljedeće sedmice ćemo imati razgovore s predstavnicima kompanije Wizz Air te u ovom trenutku ne mogu adekvatno kazati da li će doći do uvođenja novih destinacija, ali naša intencija je da će strateški partner biti u situaciji da u toku sljedeće godine, ako ne i ove, postavi i treći bazni avion koji sa sobom nosi od šest do osam operacija u toku sedmice”, nastavlja Karasalihović.

Priča o dovođenju novih aviokompanija na ovaj aerodrom postoji već izvjestan period, a Karasalihović nam kaže da je razgovor između ostalog obavljen i sa kompanijom Fly Dubai, međutim dogovor nije mogao biti postignut zbog trenutnog viznog režima koji bi negativno utjecao na broj prevezenih putnika.

S druge strane, za ulaganja u ovu zračnu luku zainteresirani su i strani investitori, a o projektima će se detaljnije moći govoriti nakon formiranja vlasti.

“Najozbiljniji ponuđači su bili kod nas koncem prošle godine i razgovarali smo na temu ulaganja. Sve se odvijalo u trenutku kada je kod nas trajao izborni proces te nijedna vlada nije željela konkretnije ući u pregovore. Ponuđači iz Turske su bili veoma konkretni i čim se uspostavi vlast na svim nivoima bit će prezentirani prijedlozi. Vidjet ćemo kako će se oni u konačnici očitovati”, kaže nam Karasalihović.

Inače, u 2017. godini uspostavljen je i cargo saobraćaj koji ne bilježi baš dobre rezultate. Mjesečno se obavlja od četiri do pet letova.

“Ovakvu vrstu saobraćaja može podnijeti proizvod koji je skuplji od 10 KM i to je iskoštano meso. Međutim, mi u BiH nemamo izuzetno kvalitetno tržište u kojem je razvijeno stočarstvo i koje traži deset do 15 letova mjesečno, uz to da svaki od njih nosi od 50 do 60 tona. S nadležnima sam razgovarao o tome da se napravi proizvod koji je skuplji od spomenutih 10 KM. S druge strane svim zainteresiranima za ovakvu vrstu prevoza smo ponudili najjeftinije uslove u BiH, ali i regiji, kao i sve naše kontakte koje imamo”, istakao je Karasalihović.

Zbog obima posla, Međunarodni aerodrom Tuzla trenutno ima 17-satno radno vrijeme, što je ujedno i najduže radno vrijeme među aerodromima koji funkcionišu u Bosni i Hercegovini.